Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec samozatajna je članica SDP-a od koje se vrlo rijetko bilo što može čuti. No, pojedini detalji iz njene biografije prilično su intrigantni, pa je tako primjerice u javnosti malo poznato da je Zgrebec 1989. godine bila delegat SKH na 14. Kongresu SKJ u Beogradu. Ipak, nije potpredsjednica Sabora jedina u čijoj se biografiji kriju zanimljivi komunizmom obojani detalji.
Jedan od takvih primjera je SDP-ov saborski zastupnik Marin Jurjević, čiji je stric Ante Jurjević Baja čovjek čije se ime vezuje sa zločinima na otočiću Daksa nedaleko od Dubrovnika. Naime, u listopadu 1944. godine, ''osloboditelji'' su zvjerski i bez suda na spomenutom otočiću pogubili 53 ugledna građanina Dubrovnika, a bila je to tek jedna u nizu likvidacija na dubrovačkom području. O liku i djelu Ante Jurjevića mediji su svojedobno veoma diskretno progovarali pa se tako tvrdilo da je dotični desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, kao direktor splitskog brodogradilišta i član CK SKH i CK SKJ bio najmoćniji čovjek ne samo u Splitu, već i u Dalmaciji. Valja u ovoj priči spomenuti i ministra pravosuđa Orsata Miljenića koji se svojevremeno hvalio povjesnim putevima svojega djeda. "Moj djed je bio u partizanima i ja se time ponosim", kazao je ministar.
I predsjednik na odlasku Ivo Josipović u svojem čuvenom govoru u Knessetu u Izraelu među ostalim pohvalio se da je sin Titova partizana. S njim je u izaslanstvu tada bila ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja se također dugo hvalila svojim partizanskim porijeklom. Predsjednik Vlade Zoran Milanović, predsjednik države Ivo Josipović, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, predsjednik Vrhovog suda Branko Hrvatin i Mladen Bajić imali su bolju startnu poziciju u komunizmu, jer su im roditelji u to vrijeme pripadali društvenoj eliti. Josipovićev, Čačićev i Hrvatinov otac politički su bili visoko pozicionirani, a Milanovićev je ipak bio nešto niže rangiran. Vesna Pusić svoj društveni kapital crpila je iz ugleda kojega je u akademskoj zajednici uživao njen otac Eugen Pusić. Možda ove biografije mogu objasniti neke detalje iz povjesti vladajuće stranke.
Naime, dobro je poznato da je SKH-SDP dva puta napustio sabornicu kada se odlučivalo o neovisnosti njihovih 27 članova osnovalo je Klub zastupnika na drugoj strani i nikada se više nisu vratili. Uz sve to, zna se da je tadašnji visoki dužnosnik SKH Ivo Latin (pre)dao oružje hrvatske Teritorijalne obrane jugoarmiji, čime je Hrvatska razoružana i prepuštena na milost i nemilost neprijatelju. Tu izdaju potpisala je partija kojoj je SDP sljednik, iako se taj povijesni kontunuitet danas više ne spominje u nijednom SDP-ovom službenom dokumentu. U vrijeme hrvatskog osamostaljivanja, SDP je bio tek dodatak Savezu komunista. Na prvim demokratskim izborima još su se zvali Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena. No, 1993. godine izbacili su prvi dio (i to baš onaj koji je nosio kakav takav nacionalni predznak) i ostavili SDP, ali su Stranku demokratskih promjena preimenovali u Socijaldemokratsku partiju.