Tako sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, uz mogućnost produženja roka na još tri godine, navode iz Ministarstva poljoprivrede u objašnjenjima promjena koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u EU.
Ulazak Hrvatske u EU znači i ukidanje preostale carine u trgovini između EU i Hrvatske, tako da će Hrvatska bez tih ograničenja moći izvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode na tržište EU od pola milijarde potrošača, a istodobno svoje tržište otvara uvozu iz EU.
Hrvatska na to veliko tržište ulazi s jednim novim proizvodom - pekmezom. Naime, Hrvatskoj je dozvoljeno da na zajedničkom tržištu EU prodaje proizvod pod nazivom 'pekmez', iako on nije predviđen nadležnim zakonodavstvom EU. Tako pekmez iz Hrvatske postaje novost na tržištu EU, ističu i iz resornog Ministarstva.
Hrvatska na EU tržište ulazi sa za sada samo 12 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, poput poljičkog soparnika, krčkog i drniškog pršuta, ili varaždinskog zelja. Nakon ulaska u EU, u roku od godinu dana, Hrvatska će moći registrirati i zaštititi proizvode na razini EU, obrazloženje je Ministarstva uz oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Na listu tradicionalnih izraza EU bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića - Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i zadarski maraksino.
Iz Ministarstva napominju i kako će, prema hrvatskim i europskim propisima, i dalje biti moguća proizvodnja alkoholnih pića za osobne potrebe (poput pečenja rakije). Međutim, prodaja alkoholnih proizvoda podrazumijeva poštivanje kakvoće i deklaraciju. Isto tako, brojni neregistrirani prodavači rakije na tržnicama i uz ceste, morat će se prilagoditi u prvom redu hrvatskim propisima, a time i propisima EU-a.
Također podsjećaju i kako ulaskom u EU neće biti moguće saditi nove vinograde, no smjet će se obnavljati postojeći. Naime, režim zabrane sadnje vinograda za sve članice EU na snazi je do kraja 2015. godine.
Hrvatska i ulaskom u EU zadržava proizvodnju tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje te običaj kolinja, ali se za prodaju traži poštivanje propisa i higijenskih uvjeta.
Tako će se u proizvodnji i prodaji tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje morati poštovati higijenski uvjeti.
Članak u cijelosti možete pročitati
OVDJE.