Četvrtina gostiju ne osjeća se dobrodošlo u Hrvatskoj, a svaki peti račun nije izdan u slastičarnicama i suvenirnicama, a nerijetko i u restoranima i kafićima. Pokazalo je to istraživanje koje je na vrhuncu sezone provela mystery shopping agencija Heraklea. Iako je vidljiv pozitivan pomak u odnosu na pretprošlu godinu, još uvijek je to prevelik broj u odnosu na to koliko gostiju pristigne na odmor u našu zemlju, smatraju u agenciji. Najčešći razlog tomu je osjećaj gosta da ne dobiva vrijednost za svoj novac, dok osmijeh i zahvalu dobije tek svaki treći gost, piše Poslovni.hr. Prema regijama, ove godine Kvarner od Istre preuzima vodeću poziciju gdje se poštuje gotovo tri četvrtine standarda (72,78 posto), dok Južna Dalmacija tradicionalno zauzima posljednje mjesto sa 56,52 posto.
Gost se neće vraćati ne mjesta na kojima se nije dobro osjećao. Smatram da ta anketa može biti više ili manje vjerodostojna, ali da Dubrovačko - neretvanska županija spada na zadnje mjesto, to ne može biti
U istraživanju su tajni gosti od 15. srpnja do 15. kolovoza mjerili kvalitetu usluge u maloprodaji, prijevozu, smještaju, pri kupnji suvenira, pri traženju informacija te u ugostiteljskim objektima. Pažnju su usmjerili na osnovne elemente usluge: početni pozdrav, osmijeh, nuđenje dodatnog proizvoda, zahvalu i na kraju osjećaj dobrodošlice, a ove godine po prvi puta istraživalo se i izdavanje računa za proizvode i usluge. Obuhvaćeno je 237 raznih turističko-ugostiteljskih objekata diljem Jadrana podijeljenih u pet regija - Istra, Kvarner, sjeverna, srednja i južna Dalmacija.
Heraklea u svom izvješću navodi i primjere situacija u kojima su se našli gosti na Jadranu. U najvećim turističkim središtima kao što je Dubrovnik dogodilo se i to da gosti nisu mogli popiti ni topli ni hladni napitak poslije 22 sata, a ukoliko su se poželjeli premjestiti za drugi stol doživjeli bi ''jezikovu juhu''. Ni na Makarskoj rivijeri nije zabilježena ništa bolja situacija. Vlasnici apartmana molili su goste da se ne tuširaju u apartmanima zbog potrošnje struje. Na trajektu za Hvar lažni turisti iz 'Heraklee' su doživjeli najveću neugodnost kada su od radnika dočekani riječima: 'Odjeb… Odjeb… svi'.
Zbog toga su se autori i pitali imali li smisla trošiti novac poreznih obveznika na reklamne kampanje kad to pojedinci ne znaju cijeniti. Naravno, istraživanje je zabilježilo i pozitivne strane hrvatskog turizma. Kao primjer je naveden radnik diskoteke 'Hacienda' u Vodicama koji je, kako je navedeno, puno ljubazniji u odnosu na prošlu godinu, jer turiste više ne vuče za kosu i ne lupa ih nogom u stražnjicu, sad im samo viče 'izvol’te van'. Kao pozitivni, navedeni su i primjeri konobara u Orebiću, koji je od prošle godine zapamtio koju kavu piju turisti, radnik hotela u Rijeci koji je nabavio kišobran gostima, a da ga oni to nisu tražili, prodavačica u trgovini u Boriku koja je upitala kupca je li tu prvi put te ga nakon potvrdnog odgovora provela kroz prodavaonicu pokazujući gdje se koji proizvod nalazi, te vlasnik turističke agencije u Visu koji je na uplaćenom izletu pružio puno više informacija i savjeta.
Međutim, kad se usporede rezultati od prije dvije godine s ovogodišnjim, vidi se pozitivan pomak za 9 posto, ističu iz mystery shopping agencije.
Za provedeno istraživanje i pokazatelje da je Dubrovnik među najlošijima čuo je i pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Grada Dubrovnika Milan Perić koji je za PortalOko rekao kako u te pokazatelje jednostavno ne vjeruje. "Poznam sve županije, ako smo mi loši, kakvi su onda drugi. Nakon 40 godina radnog staža, jako dobro poznajem područje turizma i hotelijerstva na cijelom Jadranu. Meni su mjerodavne činjenice gostiju, turista koji se vraćaju, a vraćaju se u Dubrovnik. Gost se neće vraćati ne mjesta na kojima se nije dobro osjećao. Smatram da ta anketa može biti više ili manje vjerodostojna, ali da Dubrovačko - neretvanska županija spada na zadnje mjesto, to ne može biti," rekao je stručnjak za turizam Milan Perić.