Stranke vladajuće koalicije su nakon nepotrebnih peripetija s Europskom komisijom u saborsku proceduru uputili prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije ("Lex Perković"). Tako bi saborski zastupnici trebali izglasati izmjenu spornog članka prema kojemu Hrvatska nije dužna izručiti svoje građane za kaznena djela počinjena prije 2002., a što je i bio "kamen spoticanja" s Europskom komisijom. No, i dalje će u zakonu ostati odredba o nastupanju zastare od kaznenog progona. O tom spornom dijelu zakona koji je postao obligatoran svoj prigovor je, nakon što je Kukuriku koalicija izglasala "Lex Perković" tri dana prije ulaska u Europsku uniju, dala pravna stručnjakinja Zlata Đurđević, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Priča o zastari je za malu djecu
Ona je već tada upozorila da Hrvatska ovime krši obveze prema pravu Europske unije odnosno ono što je potpisala tijekom pretpristupnih ugovora. A upravo je zastara ono zbog čega premijer Zoran Milanović i njegovi suradnici iz Vlade inzistiraju na izmjenama Ustava. Dakle, prvo će se ići u izmjenu zakona, a onda, prema planovima Kukuriku koalicije, slijedi izmjena Ustava gdje bi se unijela odredba o nezastarijevanju politički motiviranih ubojstava. No, izmjena Ustava će ići malo teže, pošto je za to potrebna kvalificirana većina u Hrvatskom saboru, a predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da njegova stranka neće podržati taj prijedlog.
Ugledni hrvatski odvjetnik Zvonimir Hodak ponovno upućuje na to da o zastari odlučuje sud, a ne politika. Smatra da nije potrebno mijenjati Ustav i da se sve to radi samo da se spriječi izručenje Josipa Perkovića njemačkom pravosuđu.
"Jedna stvar se neprestano trpa pod tepih, a to je zastara. O tome je li ili nije nastupila zastara u kaznenom djelu odlučuje sud u Hrvatskoj, a ne politika ili premijer Zoran Milanović. Priča o zastari je priča za malu djecu. Kod ovog kaznenog djela po mome mišljenju zastara nastupa tek 2023., jer se radi o kvalificiranom djelu ubojstva", smatra Hodak.
Hodak nije usamljen u svom mišljenju jer mnogi pravnici koje smo kontaktirali tijekom cijele ove zavrzlame s "Lex Perković" suglasni su da ovdje nema riječi o zastari. Razlog? Radi se o kaznenom djelu ubojstva iz niskih pobuda.
"Zašto onda mijenjati Ustav, kada zastare nema? Ovo mišljenje dijele i mnoge moje kolege pravnici koji se bave kaznenim pravom. Tu se neprestano vrtimo oko jedne te iste stvari", pojašnjava Hodak.
Cijeli članak možete pročitati
OVDJE.