Hrvatski radnik zarađuje po satu, u bruto iznosu, gotovo četiri puta više nego srbijanski, kaže statistika. Naime, Srbija je na dnu ljestvice primanja u Europi, s plaćama od svega 2,03 eura po satu (245 dinara), i to u brutu. To je dvostruko manje čak i od Rumunja, koji zarađuje 4,80 eura po satu. Manje čak i od Bugara, koji su također članica EU, i zarađuju oko 3,80 eura bruto po satu.
Dobra vijest? Ne baš, jer kad se usporedimo s najlošijima u EU i okruženju, možda i nismo tako jadni. Ali ako usporedimo plaće u Hrvatskoj s onima u razvijeni zapadnim zemljama, poput Danske ili Njemačke, stvari su katastrofalne. U Danskoj je bruto satnica radnika nevjerojatnih 42 eura, a u Njemačkoj dobra 32. Prosjek cijele EU je oko 24 eura, što je nama naravno nedostižno.
No, ako primate prosječnu hrvatsku plaću – to jest, radite za nekih 34 kune neto po satu, odnosno 5.700 kuna mjesečno ako radite puno radno vrijeme – dobro ste i prošli, jer oko osamdeset tisuća, od ukupno 1,3 milijuna zaposlenih,radi za minimalac od 3.017 kuna bruto, što je neto oko 2.400 kuna (razlika između bruto i neto dijela se povećava s porastom plaće).
Još zanimljivija je situacija s minimalcem, koji propisuje vlada. Njemačka je tek nedavno uvela minimalnu plaću, koji iznosi 8,5 eura po satu, nešto više od prosječne satnice u Hrvatskoj. To je 1.473 eura bruto, ako radite puno radno vrijeme (iako, kad se računa neto, to je manje od tisuću eura, a to baš nije novac s kojim se u Njemačkoj može lako preživjeti). Prosječna bruto plaća je tamo solidnih 3.398 eura. Od današnjih članica EU, minimalnu satnicu je prva uvela Nizozemska 1969. godine, 1970. godine uvela ju je i Francuska, potom i većina ostalih, a Velika Britanija sve do 1999. i Irska sve do 2000. nisu imale zakonom propisanu minimalnu plaću. I kod minimalca, na dnu ljestvice je Srbija s propisanom minimalnom satnicom od svega 1.04 eura – neznatno manje nego u Rumunjskoj (1,14), ili, ako gledamo i šire od Europe, Brazila (1,15). Hrvatska zapravo nema propisanu minimalnu cijenu rada po satu, već samo na mjesečnoj razini za puno radno vrijeme.
Ako ste mislili da minimalna plaća može nešto promijeniti – neke od najbogatijih zemalja EU, poput Švedske, uopće nemaju propisanu minimalnu plaću, ali tamošnji zaposlenici su svejedno plaćeni prosječnih 37,4 eura. I uza toliku plaću, Švedska je i dalje jedna od najkonkurentnijih zemalja svijeta – odnosno, od onih u koje se najviše isplati ulagati. Dakle, pokrenete li posao u Švedskoj, platit ćete radnika četiri puta više nego u Hrvatskoj, u brutu, u netu je razlika i veća, ali ćete na tom poslu svjedno vjerojatno zaraditi više nego što biste zaradili u Hrvatskoj, a i sigurniji ste.
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE.
Marcel Holjevac/dnevno.hr