Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na drugom Godišnjem Croatia Summitu u organizaciji The Economista, pod nazivom „Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi“. Ovaj događaj okupio je ugledne stručnjake, političke lidere i predstavnike poslovne zajednice kako bi raspravili ključne izazove i prilike koje oblikuju Europu u razdoblju ubrzanih globalnih promjena. U razgovoru s Joan Hoey na temu Kako Hrvatska može pridonijeti stabilnosti i prosperitetu u regiji
, premijer se osvrnuo na prioritete Vlade u gospodarskoj i socijalnoj politici, regionalnoj suradnji te obrani i sigurnosti.
Govorivši o prioritetima Vlade u drugoj polovici trećeg mandata, premijer Plenković istaknuo je nastavak politika koje Vlada kontinuirano provodi proteklih devet godina, s ciljem lovljenja razvojnog koraka sa zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije Hrvatske. U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska u 2016. bila na 62 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a ovu godinu će završiti na 78 posto, što pokazuje rezultate te politike.
Prioriteti za iduće razdoblje uključuju demografsku revitalizaciju, energetsku tranziciju, digitalizaciju i obrazovanje. Što se tiče zaposlenosti, koja je jedan od najvažnijih indikatora razvoja zemlje, premijer je naveo da je broj zaposlenih u Hrvatskoj danas viši nego ikada prije, oko milijun i 750 tisuća ljudi, dok je nezaposlenost rekordno niska, na oko 4 do 5 posto.
Govoreći o širim, regionalnim temama, premijer se osvrnuo na pitanje migracija, osobito nakon hrvatskog ulaska u Schengen. Kazao je da Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, sada ima rutu niskog intenziteta. Nismo u potpunosti zaustavili ilegalne migracije, ali smo ih učinili puno rjeđima
, naglasio je.
U kontekstu globalnih sigurnosnih okolnosti, premijer je pojasnio da se radi o temeljnoj vojnoj obuci koja traje osam tjedana i koja je plaćena, a ne o obveznom služenju vojske. 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim sigurnosnim okolnostima nije dovoljno
, istaknuo je Plenković.
Govoreći o daljnjem proširenju Europske unije, premijer je istaknuo da sadašnja Komisija ima stvarnu političku volju za proširenjem, dodajući da je neka vrsta odluke moguća do 2030. budu li neke kandidatkinje tehnički spremne. Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti Europske unije
, dodao je Plenković.
Na kraju razgovora, osvrnuo se na transatlantske odnose, istaknuvši tri implikacije politike trenutne američke administracije na multilateralizam, trgovinske odnose i globalnu sigurnost.
vlada.gov.hr
vlada.gov.hr
vlada.gov.hr