„Ovo je već deseti proračun koji predstavljamo, a kao i proteklih godina, ovaj je proračun socijalan - on štiti standard građana te jamči redistributivnu ulogu države koja se brine za one koji su ranjivi. On je održiv - pokazuje odgovornost prema javnim financijama u zahtjevnim i neizvjesnim gospodarskim okolnostima s kojima smo suočeni i u Europi i u svijetu. Ovaj proračun je i razvojan, jer osigurava ulaganja koja nam osiguravaju veću konkurentnost i produktivnost, ali i otpornost na krize“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavljajući, s ministrom financija Markom Primorcem, u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2026., s projekcijama za 2027. i 2028.
Novi proračun donosimo u trenutku usporavanja gospodarskoga rasta u Europi i u svijetu, a to je posebno karakteristično za naše ključne trgovinske partnere, upozorio je. No, dodao je, Hrvatska i u takvim okolnostima nastavlja ići putem pozitivnih makroekonomskih kretanja i kontinuiranoga rasta.
Dok se za EU predviđa rast BDP-a u 2026. od 1,4%, odnosno 1,2% u europodručju, prognoze Vlade i Europske komisije pokazuju da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2026. za oko 2,7%, zatim u 2027. za oko 2,5%. Veći rast od hrvatskog Komisija predviđa samo za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku.
„Time nastavljamo sustizati države koje su ranije mogle koristiti prednosti članstva u Europskoj uniji. Naime, Hrvatska će ovu godinu završiti na 78% prosječne razvijenosti Europske unije. Po tome ćemo biti iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a doći ćemo na jednaku razinu na kojoj je danas Mađarska“, kazao je premijer Plenković.
U Hrvatskoj će i u 2026. proračunski deficit ostati ispod referentnih 3% m na projiciranih 2,9% BDP-a, dok će se u 2027. zadržati na razini od 2,8%. Radi usporedbe važno je reći da će manjak opće države u Europskoj uniji narasti i u 2026. i 2027. na 3,3% i 3,4% BDP-a.
Očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 56,3% na 56% u idućoj godini - dok je 2020. u jeku pandemije Covida-19 ta brojka iznosila 86,5%. Radi usporedbe, na razini Europske unije udio javnog duga porast će s 82% na 84,5 %.
„To je potvrda da učinkovito usmjeravamo sredstva za građane i razvoj gospodarstva, a istovremeno ostajemo u skupini fiskalno odgovornih članica Europske unije. To je u konačnici bila glavna odlika naše politike od 2016. godine“, naglasio je Plenković.
Povećane rashode proračuna od 39,8 milijardi eura, a to je rast za 8,3%, prati i rast prihoda proračuna koji su za 2026. planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura više, to jest 8,3% u odnosu na ovu godinu.
„To su zdrave osnove proračuna i rasta gospodarstva. Sada smo u plusu od 18 milijardi eura u odnosu na uplate u europski proračun. To se posebno odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg smo povukli preko 53%, odnosno 5,3 milijarde eura“, naveo je premijer.
Za mirovine u proračunu za 2026. predviđeno je 10 milijardi i 200 milijuna eura, a to je milijardu eura više nego što je to bilo ove godine. Uz redovan rast mirovina putem indeksacije, po prvi puta krajem ove godine isplatit ćemo i godišnji dodatak na mirovine, čime će prosječna sveukupna mirovina u Hrvatskoj prijeći 700 eura.
„Ambicija je da do kraja mandata ona dođe do 800 eura“, kazao je.
U proračunu je planirano i povećanje sredstava za socijalne naknade i potpore potrebitima, kao i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i demografske mjere, s ciljem podizanja kvalitete života građana.
„Želimo da proračun bude oslonac našim građanima te da štiti standard svakog pojedinca i obitelji“, zaključio je Plenković.
vlada.gov.hr
vlada.gov.hr
vlada.gov.hr
vlada.gov.hr