Preko 40 tisuća stranih državljana posjeduje nekretnine u Hrvatskoj, a ulaskom u Europsku uniju taj će broj i dalje rasti. Kako će gospodarski oporavak Hrvatske kasniti za onim u Europi, očekuje se da će od 2015. početi masovniji prelazak hrvatskih nekretnina u ruke stranaca. Istaknuo je to Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK na Međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina koja se ovih dana održava u Zagrebu.
O utjecaju stranih kupaca na inače potonulo domaće nekretninsko tržište govori i podatak da broj kupoprodajnih transakcija raste jedino u dvije županije, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Očito je riječ o najzanimljivijim područjima na kojima su inozemni kupci iskoristili pad cijena. Broj transakcija je u cijeloj zemlji u drastičnom padu i od 2006. se više nego prepolovio, pao je s oko 60.000 tisuća na jedva 30.000, a sve je praćeno i značajnim padom cijena. To su, naravno, prvi prepoznali platežno snažniji stranci.
- Slovenija je svoje nekretninsko tržište otvorila strancima tek s danom ulaska u EU, 2004. godine, dok je Hrvatska to učinila još prije tri i pol godine, 2009. - istaknuo je Ranilović.
Prema podacima Kastel nekretnina, u Hrvatskoj nekretnine najviše kupuju Slovenci, Nijemci, Talijani i Austrijanci.
Eldorado za strance
U godinama koje slijede, Hrvatska će nažalost i dalje ostati Eldorado za strane kupce. Cijene nekretnina, procjenjuju analitičari, nastavit će padati.
- U ovakvim gospodarskim uvjetima rast cijena nekretnina bio bi moguć jedino da dođe do totalnog sloma građevinskog sektora i da se ne napravi više niti jedan novi stan. Na daljnji pad cijena utjecati će i najavljeni porez na promet nekretninama. Na tržište će izaći veći broj nekretnina, biti će više transakcija ali će im cijena značajnije pasti. Zanimljivo je da, što se poreza tiče, niti jedna europska zemlja nema porez na kupoprodaju nekretnina (5 posto) i to Vlada ne spominje. Ali se zato EU uzima kao model kada se najavljuje porez na nekretnine. Umjesto najavljivanog 'LInićevog modela', u Hrvatskoj bi se trebao uvesti imovinski cenzus na nekretnine, kao što su to napravili Slovenci, te oporezovati samo nekretnine iznad određene vrijednosti - istaknuo je dr. Josip Tica s Ekonosmkog fakulteta u Zagrebu.
Depresija na domaćem tržištu nekretnina sve više brine i bankare. Ilijana Jelić, predsjednica Uprave Erste Nekretnina naglasila je kako se broj novih stambenih kredita od 2008. do danas smanjio za čak 55 posto. Iznos prosječnog kredita pao je za 14 posto.
- To znači da hrvatski građani uzimanju manje kredita i manje iznose nego prije-rekla je Jelić.
POS nema smisla
Razlika između prosječne tražene i dobivene cijene nekretnine prošle je godine iznosila 6 posto. Tražena cijena kretala se oko 1711 eura a dobivena oko 1614 eura.
- Građani su najviše kupovali stanove veličine od 41 do 65m2, sa što više soba. Najtraženije je bilo prizemlje, upravo zbog nižih cijena. Cijene su padale po cijeloj Hrvatskoj, uključujući gradove na obali i otoke. Izuzetak su jedino dvije županije - naglasila je Saša Poldrugač, direktorice Burze nekretnina.
Stručnjaci za nekretnine procjenjuju da u ovom trenutku na tržištu ima oko 20.000 neprodanih stanova. No, unatoč tome, država putem POS-a gradi nove!
- To je apsolutni paradoks. Država time ne potiče gradnju socijalnih stanova jer POS to nije, to je samo oblik nešto jeftinijeg stanovanja. S druge strane, ni to ne koristi građevinarstvu, jer su na tim poslovima angažirani samo neki građevinari dok drugi propadaju. Ovako zamišljen POS nema nikakvog smisla, osim pogodovanja samo nekim građevinskim tvrtkama - istaknuo je Tica.
Depresija i pad cijena obilježit će ovu godinu, zaključili su stručnjaci za nekretnine.