'U medijima se navodi kako je do smjene došlo zbog niza afera. U potpunosti demantiram da je oko mog rada ili poslovanja Zračne luke Zagreb bilo ikakvih afera. Naime, revizijom poslovanja za 2011., državnom revizijom nisu pronađene nikakve nepravilnosti u poslovanju Zračne luke. Sva ostala medijska pisanja su izvučeni parcijalni podaci, koji idu u prilog konstrukciji nekih teza, koje jednostavno ne odgovaraju istini,' tvrdi Peović.
Nema govora o namještanju poslova DubrovčanimaTakođer se osvrnuo na prozivanja o namještanju poslova vrijednih 2,7 milijuna kuna Dubrovčanima. 'Čak se spominju imena ljudi koji su zaposleni na osnovu provedenog javnog natječaja, koji u Zagrebu imaju registriranu djelatnost, ali su iz Dubrovnika. Svi postupci angažmana napravljeni su sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Nikakve zloupotrebe nije bilo u tim aktivnostima. Ti poslovi, zbog kojih sam prozvan, u odnosu su manje od 5 posto ukupne javne nabave koju Zračna luka radi. Manipulira se i s ukupnim iznosima, odnosno spominje se maksimalni ugovoreni iznos,' tvrdi Peović.
Bivši direktor također se osvrnuo i na odabir svojih suradnika zbog čega je također prozivan. 'Svaki menadžer odabire i preferira one poslovne suradnike za koje je uvjeren kako su sposobni dobro obaviti posao, posebno jer su ga već dobro obavljali,' kaže Peović. Dodaje kako je sve uvijek rađeno prema Zakonu o javnoj nabavi, provedeni su javni natječaji, a da su ti postupci završavali drugačije, tvrdi kako bi se tako i postupilo.
Kako je poznato, Skupština Zračne luke Zagreb donijela je odluku ovoga tjedna o proširenju Uprave na dva člana, te je za predsjednika Uprave imenovala Miroslava Drljaču. Dosadašnji direktor Tonći Peović postao je tek član Uprave.
Realizirao uspješan projektU obrazloženju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture navodi se kako je ovakva odluka bila potrebna za pravovremenu i kvalitetnu provedbu koncesijskog ugovora između RH i koncesijskog društva Zagreb Airport International Company A.P.O. Bouygues Bâtiment International. Peović također navodi za PortalOko kako na ovoj Skupštini nije bilo nikakvih razgovora o bilo kakvim nepravilnostima u radu Zračne luke ili njenog direktora.
Inače, Peović kao direktor s međunarodnim iskustvom bio je primjerena osoba na toj poziciji kad se u Hrvatskoj prvi put počeo slagat projekt javno – privatnog partnerstva, jer tada u Hrvatskoj nitko još nije imao sličnog iskustva, dok je Peović na takvom projektu radio u Kopenhagenu.
'Mene su zvali na ovo mjesto zbog toga što sam imao međunarodno iskustvo, zbog toga su mi dali povjerenje. Projekt je započela bivša vlast, nastavila ova nova. Zaključeno je kako se radi u o jednom kvalitetnom projektu,' tvrdi Peović.
'Bojim se kako će projekt završiti'"Inače, projektom koncesije ZLZ-a Hrvatska dobiva izravno 260 milijuna eura, a kroz koncesijsku naknadu u idućih 30 godina 1,3 milijarde eura, a da pritom na sebe nije preuzela nikakve rizike, objašnjava Peović. '
"Hrvatska strana u tom projektu nema obveze niti bilo kakve bankovne garancije, kao što to bude kod autocesta ili sličnog. Izabran je partner koji je garancija kako će posao biti odrađen izvrsno. Svjetska banka i Europska komisija pružile su potpore ovom projektu. Ja ne vidim nikakvog razloga da se čovjeka koji je započeo i gotovo realizirao ovakav projekt marginalizira na ovaj način i dovede u ovakvu situaciju".
"Bojim se u kojem će smjeru projekt krenuti i hoće li uspješno završiti," rekao je Peović dodavši kako smatra kako su sva pisanja medija o njegovim navodnim aferama bila priprema za ovaj posljednji potez ministra.
Model za Pelješki mostInače, Tonći Peović sutra će sudjelovati na Međunarodnom investicijskom forumu Dubrovačko – neretvanske županije, koji započinje u Dubrovniku. Ono što je najavio je predstavljanje modela javno – privatnog partnerstva za izgradnu Pelješkog mosta po sličnom modelu kojega je razvijao dok je bio direktor Zračne luke Zagreb. 'Pelješki most može se izgraditi, a sutra ću pojasniti kako. Samo je potrebno da se pametni ljudi slože, a realizacija takve investicije dodatno bi pridonijela razvoju Dubrovačko – neretvanske županije i Dubrovnika.'