Samo zakup

Poljoprivredno zemljište više nitko neće moći otkupljivati

Vlada želi u potpunosti zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i ono će se moći davati isključivo u zakup. Takva se zabrana predviđa novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji regulira načine na koji će se ubuduće raspravljati s tim dobrom koje bi trebalo uživati posebnu državnu zaštitu, piše Novi list.

Poljoprivredno zemljište više nitko neće moći otkupljivati
Dosadašnji je zakon omogućavao prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i na taj način je od 2008. godine dosad prodano gotovo 63 tisuće hektara od ukupno 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

U zakonu se ponavlja i to da vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne mogu biti stranci niti inozemne tvrtke. To znači da hrvatski građani ne mogu strancima prodati ni ono poljoprivredno zemljište koje je u njihovom vlasništvu. Takva će odredbu za državljane zemalja članica Europske unije Hrvatska moći imati još sedam godina nakon odlaska u EU.

Dijelom je i to razlog zbog kojeg država zabranjuje prodaju poljoprivrednog zemljišta u svome vlasništvu, jer je moguće da bi ga u vrijeme zabrane kupovali hrvatski građani kako bi ga kasnije prodavali strancima.

Novim zakonom Vlada značajno podiže i naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Te su naknade prvotnim zakonom iz 2008. godine bile visoke, no onda ih je HDZ-ova Vlada u nekim slučajevima i za deset puta smanjila u 2011. godini.

Ubuduće će se za poljoprivredno zemljište koje nakon prostornih planova uđe u građevinsku zonu, a bilo je izvan nje, plaćati naknada u iznosu od 25 posto od njegove tržišne vrijednost, što je dva i pol puta više od sadašnje naknade. Za osobito vrijedno obradivo zemljište ta će naknada biti 50 posto od tržišne vrijednosti, što je pet puta više nego dosad. Na taj način žele se spriječiti špekulanti koji su po povoljnim cijenama kupovali poljoprivredno zemljište, a uz nisku naknadu su ga pretvarali u građevinsko promjenama prostornih planova i višestruko zarađivali na njegovoj preprodaji.

Ako je zemljište bilo u građevinskoj zoni prenamjena će koštati 2,5 posto od tržišne vrijednosti, a ako je riječ o osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, koje je već u građevinskoj zoni, naknada je pet posto.

Novost je i to da lokalne zajednice gube pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i da taj posao prelazi u nadležnost Agencije za poljoprivredno zemljište.
  • Autor: Novi list
  • Foto: Ilustracija
  • Objavljen: 17.01.2013 08:29
  • Posljednja izmjena: 17.01.2013 08:30

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.