U Bosni i Hercegovini u tijeku je prvi popis stanovništva nakon (pred)ratne 1991., ali ne prolazi bez poteškoća. Već prvih dana nakon što su popisivači izašli na teren, pokazalo se da su loše pripremljeni te je zabilježen veliki broj kršenja pravila. Neki su čak otišli tako daleko da su usporedili probleme iz ovog popisa s makedonskim slučajem, gdje je prošli popis naprasno prekinut jer su makedonske vlasti utvrdile niz nepravilnosti pri upisivanju podataka.
Bosanskohercegovački popis trebao bi utvrditi posljedice rata u toj zemlji, nakon kojeg je demografska slika te zemlje iz korijena promijenjena. Dugo su se lomila koplja oko popisa i posve je neshvatljivo da BiH čak 18 godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u američkoj zrakoplovnoj bazi u Daytonu, nije popisala svoje stanovništvo. Hrvati, kao najmalobrojniji narod, traže da ne budu majorizirani i da se poštuju sva njihova politička prava. Stoga će i ovo popisivanje stanovništva imati dalekosežne, sudbonosne posljedice. Za očekivati je da će se prema njemu ravnati sva buduća politička preslagivanja u toj složenoj zemlji.
Popisivači rade na crno
Iako bi svrha popisa trebala biti utvrđivanje statisttičkih podataka, prvenstveno radi planiranja ekonomskih politika, u BiH je, kako to obično biva, na kraju sve svedeno na nacionalne kategorije.
Slaven Raguž, predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a 1990, ističe niz problema koji su se pojavili tijekom prvih dana popisa i upozorava na niz metodoloških odstupanja od pravila.
"Umjesto da to bude jedno statističko istraživanje, podloga za ekonomske politike i sociološku analizu, pa tek onda političko planiranje, kod nas je sve obrnuto. Popis stanovništva se polako pretvara u jednu političku lakrdiju. Agencija za statistiku BiH nije bila u stanju napraviti tehničke, logističke i tehničko-pravne preduvjete za ovaj popis. Problema je puno – popisivači rade na crno, popisne materijale nose svojim kućama, a nisu ni utvrđene ni lokacije gdje bi se popisni materijali trebali čuvati", kaže Raguž.
Upućuje na cijeli niz grešaka. Pojašnjava da čak nije utvrđena ni točna metodologija obrade podataka iz popisa, pa je pitanje hoće li Eurostat uopće prihvatiti rezultate popisa.
"I sam direktor Eurostata je izjavio da je upitno hoće li prihvatiti ovako prikupljene podatke. Kao primjer problema koji se pojavljuju tijekom prikupljanja podataka može se navesti informacija koja se pojavila u medijima da je čovjek prijavio 27 osoba na jednoj lokaciji, što je nemoguće", pojašnjava Raguž.
Postdejtonska BiH bremenita je mnogim problemima, a kompliciran politički sustav te zemlje doveo je do političke pat pozicije. Izmjenama Ustava (Aneks 4. daytonskog mirovnog sporazuma) ponajviše su oštećeni Hrvati kao konstitutivan narod, prvenstveno u pogledu biranja vlastitih predstavnika u najviše organe vlasti. Ako popis "podbaci", Hrvati bi se mogli naći u teškoj situaciji.
Popis iznimno važan za Hrvate
"Međutim, ako zanemarimo sve ove činjenice, metodološke pogreške i prikupljeni podaci se na kraju priznaju kao točni, onda je bitno istaknuti da je ovaj popis iznimno važan za Hrvate u BiH. Kod nas se sve radi na temelju popisa iz 1991. i ako se smanji broj Hrvata prema rezultatima novog popisa, smanjit će se i udio Hrvata u državnim institucijama, pošto se zapošljavanje obavlja po nacionalnom omjeru", tvrdi Raguž.
Raguž smatra da će popis biti dovršen, a rezultati će pokazati da su Hrvati bili najveća žrtva prošlog rata. Jedina "dobra stvar" je, tvrdi Raguž, da će se napokon demistificirati bošnjački "sindrom žrtve". "Popis će se obaviti do kraja, jer smo mi ovdje majstori improvizacije i postali smo imuni na sve ove stvari. Ovaj popis stanovništva mora biti prekretnica u BiH, jedna "nulta godina", koja će redifinirati odnose u BiH. Rezultati će pokazati da su područja gdje su Bošnjaci većina etnički očišćena, dok su tamo gdje su Hrvati većina jedina preostala multietnička područja. Konačno će se demistificirati taj pseudograđanski koncept države kojeg zagovaraju bošnjački političari", zaključuje naš sugovornik.
Popis stanovništva u BiH bi trebao završiti 15. listopada, no već u prvih nekoliko dana zabilježeno je 100 prijava o kršenjima propisa od strane popisivača. U Srebrnici, primjerice, jedna popisivačica je uhvaćena kako popisne listove popunjava u kafiću. Popisivače koji krše pravila nadležni mijenjaju drugima. I kada popis završi, upitno je koliko će trajati obrada podaka. Za nadati je se da će biti brži nego u Hrvatskoj, gdje Državni zavod za statistiku i nakon dvije godine nakon završetka popisa nije obradio sve podatke.