REPORTAŽA: ŽIVOT JE NA SELU

PORTALOKO NA VRCANJU MEDA U DUBROVAČKOM PRIMORJU: Šporkati ruke - neprocjenjivo! (FOTO/VIDEO)

Iako je Dubrovnik urbano središte krajnjeg juga, ruralne površine i dalje naveliko premašuju samu površinu Grada, kojim se diči Hrvatska.

PORTALOKO NA VRCANJU MEDA U DUBROVAČKOM PRIMORJU: Šporkati ruke - neprocjenjivo! (FOTO/VIDEO)
Iako je hrvatsko selo urbanizacijom doživjelo svoje neizbježno odumiranje, i dalje ima ljudi koji dobar dio svog vremena provode na čistom zraku baveći se istim poslovima kojima su se bavili i njihovi predci.

Ovaj put, PortalOko se pridružio akciji vrcanja meda u Dubrovačkom primorju, i skromna preporuka svima jest da se ovako nešto - ne propušta!

Proces vrcanja

Med se iz košnice uzima kada je zreo, odnosno kada je što više poklopljen u saću.

Ne smije se zakasniti s uzimanjem meda jer će se tada u košnicama smanjiti unos nektara zbog nedostatka prostora. Isto tako ne smije se preuraniti jer nezreo med nije upotrebljiv. Pravo vrijeme uzimanja meda određuje se pregledom medišta u košnicama.

Okviri s medom izvađeni iz košnica prenose se u prostoriju za vrcanje. Prostorija za vrcanje mora biti čista, svijetla i prozračna. Prije vrcanja moraju se otklopiti voštani poklopci s meda. Najčešće se koriste vilice i noževi različitih oblika i dimenzija. Noževima se poklopci lako odvajaju, a stanice saća se ne kvare. 

Nakon skidanja voštanih poklopaca, okviri s medom se stavljaju u vrcaljku. U njoj se okreću oko svoje osi te se pomoću nastale centrifugalne sile med iscijedi iz stanica saća. Vrcaljke su izrađene od aluminija ili pocinčanog lima. Izvana su valjkastog oblika, a u unutrašnjosti se nalaze košare u koje se stavljaju okviri s medom. Pogon koji pokreće vrcaljku može biti mehanički ili električni. Pri dnu vrcaljke se nalazi slavina za ispuštanje izvrcanog meda. Kad se med ocijedi i izbistri, sortira se tj. određuje se od kojih biljaka potječe. Očišćen i sortiran med se ulijeva u čiste posude.

 

Albert Einstein je jednom rekao da ako nestane pčela da će nestati i ljudi, jer pčele oprašuju oko 80 posto biljaka u prirodi. Pa ako je on uvidio značaj ovih vrijednih zujalica, poruka bi trebala biti svima jasna.

Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
Pčelarstvo Nikša Grljević/PortalOko.hr
  • Autor: Gospari.hr
  • Foto: Nikša Grljević/PortalOko.hr
  • Objavljen: 22.10.2013 09:14
  • Posljednja izmjena: 21.10.2013 10:21

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.