PORTALOKO S DUBROVAČKIM HGSS-om, HEROJIMA KOJI SPAŠAVAJU ŽIVOTE : Velika je fama da se samo turisti gube!

Uspoređujući ga s ostalima u Hrvatskoj, dubrovački HGSS relativno je mlad. Osnovan je 2005. godine, obuhvaća jedan veliki spektar zanimanja i uvijek se drži politike širenja. Trenutno broje 27 članova. Naravno, imaju plodnih godina kad imaju po pet, šest novih članova, a nekad ne mogu nikoga naći tako da je dosta teško precizno odgovoriti koliko ih se na godinu zaposli.

Dosta ljudi zanima kako pristupiti HGSS-u. Krile ističe kako se ulazi isključivo i jedino preporukom, a i trebate imati neko predznanje, baviti se nekom djelatnošću koja je od interesa HGSS-u.

Rad u kojem nema novca

'Trebate se recimo baviti speleologijom, planinarenjem, sportskim penjanjem, skijanjem ili nekim sličnim zanimanjem. Dva člana vas predlažu i onda postajete članom. Poželjna je posebna kombinacija čovjeka koji, osim što je sposoban može odvojiti i veliku količinu vremena za humanitarni rad u kojem nema novca' govori Krile te objašnjava kako se u HGSS-u prolazi jedna ogromna obuka.

'Prvo prođete šest mjeseci kroz stažiranje i onda krećete u obuku koja traje minimalno dvije godine. Prvo morate završiti četiri velika tečaja. Prvi je medicinski tečaj, drugi tzv. tečaj ljetnih tehnika spašavanja koji traje sedam dana i u kojem morate zadovoljiti sve kriterije da bi mogli spasiti nekoga sa stijene. Obično se taj tečaj održava na Mosoru i jedna ekipa baš ide sad u subotu na obuku. Slijedi tečaj tzv. zimskih tehnika spašavanja gdje se uči spašavanje iz skijališta, snijega, lavina i isto traje sedam dana.



Treći tečaj je tzv. tečaj speleološkog spašavanjagdje se uči spašavanje iz špilja i jama kojima Hrvatska obiluje. Nakon što prođete svu tu obuku koja obično traje dvije godine odlazite na ispit za spašavatelje. Ispit traje cijeli dan i morate imati stopostotno znanje svih tih tehnika i ako ga uspijete položiti dobivate značku spašavatelja i to vam je licenca za samostalni rad. Možete se specijalizirat za razne stvari. Možete ići u helikoptersko spašavanje, možete specijalizirati potrage, možete biti vodič potražnog psa, specijalizirat se za spašavanje s divljih voda, možete napredovati i kroz medicinske komisije.'

Kroz preventivne djelatnosti u sklopu HGSS-a postoji program kartografije. 

 

Mi izgrađujemo tzv.sigurne karte. Kroz  europski projekt (IPA) s Crnogorcima smo osigurali izradu sigurne karte Snježnice. Bilo nam je u interesu revalorizirati Snježnicu kao planinarsko odredište koje je svim Dubrovčanima pred vratima, ali se malo koristi - posebno sjeverna strana Snježnice (Stravča, Duba) koja je terra incognita za većinu Dubrovčana. Tako da smo ucrtali i markirali nekoliko staza kojima smo htjeli Snježnicu afirmirati kao planinarsko središte.

Najteže potrage

Osim što pokrivaju teren naše županije, pokrivaju i druge terene na poziv ostalih stanica. 'Ne znači da ako smo na području Dubrovačko-neretvanske županije da ne idemo u druge krajeve. Ako neka stanica treba pomoć i ako mi trebamo pomoć onda idemo u ispomoć njima i obratno.'

Kao najteže potrage Krile navodi ovogodišnju veliku potragu na Biokovu za češkim turistom koja je nažalost završila pronalaskom tijela, a prošle godine sudjelovali su u potrazi na Srđu i Brgatu gdje nisu pronašli osobu niti se dan danas zna gdje je ta osoba.

U medijima se nekako stvara slika kako se najviše strani turisti gube no otkrili smo da to baš i nije tako.

'Velika je fama da se samo turisti gube. Preko 80 posto naših akcija je otpada na hrvatske građane. Nekih naših 20 posto akcija su strani državljani. U medijima je atraktivno ako se izgubio neki Čeh, ali nije baš atraktivno ako se izgubila tamo neka naša baka u brdu'.


'Samo je pitanje kako mi prihvaćamo te ljude. Uvijek postoji određen broj onih koji su bezglavi i jurcaju i koji će stradati kako god okrenete. Ako izgradite infrastrukturu, imate sigurne karte, vodiče, svakako će se broj nesreća bitno smanjiti. Definitivno je i  na nama zadatak da provedemo preventivu tih akcija, naravno nikad nije moguće sto posto sve nesreće spriječiti. Nikome nije u interesu da se piše o broju nesreća u Hrvatskoj i preventiva je također jedna funkcija HGSS-a. Svaki spašeni turist daje pozitivan imidž i šalje sliku o Hrvatskoj kao sigurnoj turističkoj zemlji' ističe.

S druge strane Krile smatra kako su ljudi koji aktivno provode svoj godišnji odmor, odlaze u prirodu, bave se penjanjem, planinarenjem na neki način budućnost turizma i omogućuju produljenje turističke sezone.

Pozitivne i negativne strane posla

Jedna od glavnih prednosti u HGSS-u je upoznavanje novih ljudi s kojim prolazite te obuke. Ne možete ići na zimski tečaj ako prije toga niste prošli jedan predtečaj. Nudi vam se jedan ogroman broj obuka i mogućnost da se stalno specijalizirate. Velika vam je i satisfakcija kad nekome spasite život. Što se tiče negativnih stvari prvenstveno navodi lov na financije.

'Po zakonu o HGSS-u jedinice  lokalne samouprave su dužne financirati svoju stanicu HGSS-a na svom terenu. Mi pokrivamo područje Dubrovačko-neretvanske županije, osim Pelješca, Korčule i Lastova koje pokriva Orebić. To je formalna podjela, ali to ne znači da ako se dogodi nesreća u Orebiću da mi nećemo ići.'

No nažalost u zakonu je izostavljeno koji iznos bi trebale financirati i što ako uopće ne financiraju.

'Određeni broj općina izbjegava uopće to plaćanje. Neki rade sa simboličnim iznosima tako da trošimo veliku energiju na to da osiguramo financijska sredstva posebno zato što imamo četiri vozila. Naša Županija je razvučena tako da je nastojimo pokriti na način da imamo jedno vozilo u Opuzenu (dolina Neretve), drugo u Cavtatu, dva vozila u Dubrovniku kojima nastojimo da što prije možemo izaći na teren u akciju. Većinu proračuna zapravo trošimo na osiguranje i servis i održavanje vozila.'



Suradnja s Metkovićem – napokon!

'Imali smo tu jednu vrlo neugodnu situaciju s Metkovićem godinama. Strašno puno smo dolje radili. Bile su dvije ogromne poplave. U jednom trenutku je bilo preko 100 ljudi iz HGSS-a i došlo je praktički cijelo ljudstvo HGSS-a iz Karlovca, Splita, Dubrovnika. Znači cijela Hrvatska je došla upomoć i onda je prošle godine bilo veliko zimsko nevrijeme. Dogodilo se jedna situacija da smo na tom terenu imali najveći broj akcija, a zapravo godinama bivši gradonačelnik nije htio niti potpisati Sporazum (potpisivanje je preduvjet da bi vas netko financirao), a još manje nas financirati. S druge strane s nekim općinama imamo potpisan sporazum, ali ne financiraju nas. Sadašnji gradonačelnik je već sada pokazao puno više sluha za to . Financiraju nas najviše Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija, a ostale općine s nekim manjim iznosima'