'Na Odjelu ginekologije i porodništva u dubrovačkoj bolnici radi oko 45 osoba od čega šest ginekologa i dva specijalizanta ginekologije. Sestre i babice rade u smjenama, a liječnici svako jutro, s tim da je jedan, od popodnevnih sati pa do idućeg dana ujutro dežuran, a drugi je u pripravnosti kući uz telefon', objašnjava nam šef ginekološkog i porodiljnog odjela dr. med. specijalist ginekologije Ilija Krmek koji čak 34 godine predano i s ljubavlju obavlja svoj posao u Općoj bolnici Dubrovnik.
'Posao je takav kakav jest i ne možete ga mijenjati, ali možete promijeniti nešto u smislu obavljanja posla', ističe Krmek te kao primjer navodi dežurstva.
'Imamo posla za dva dežurna, a ne možemo organizirati nego jednoga, tako da se od popodne do sutra ujutro obavlja sve ono što je 'de facto' hitno, ali i što je tekuće. Dakle, dio posla je tekući u svako doba dana jer žene rađaju bilo kada - navečer, ujutro, po noći. Dežurstva jesu najteža, ali posao gledan u cjelini je lijep i izazovan. Žene rađaju, dolaze nova bića na svijet i uglavnom u stopostotnom slučaju je to sretno, veselo i zadovoljavajuće.
Šef odjela, dr.med.Ilija Krmek i glavna sestra Sabina DilberovićA u slučaju da dođe do komplikacija?'Dakako, moguće je da se dogodi neka nepredviđena komplikacija ili bolest i onda pristupamo na drugačiji način prema našim pacijenticama. U početku nekad i nismo sigurni je li sve u redu, ali skrenemo pažnju da bi se moglo raditi o nečem nepovoljnom. Naravno, nećemo odmah stvoriti šok ženama jer su u takvim situacijama osjetljive', objašnjava.
Glavna sestra na ovom odjelu, Sabina Dilberović, kaže kako u takvim, nepredviđenim situacijama osoblje na neki način preuzima i ulogu psihologa.
'Ako je ženi dijete bolesno ili ga je izgubila imamo potpuno razumijevanje jer znamo u kakvoj se fazi nalazi. Dozvoljeno je da neka treća osoba koja će joj dati potporu (muž ili rodbina) bude s njome onoliko koliko je to potrebno. Obzirom kako su ginekologija i rodilište na istom odjelu, doktor Krmek i mi vodimo računa o tome da tu ženu na neki način udaljimo od rodilišta, da ne čuje plač djece.'
Nekolicina djelatnika odjela koje smo taj dan zatekli na odjeluZanimljiv je podatak kako je dubrovačka bolnica na osmom mjestu po broju porođaja godišnje u Hrvatskoj. Ispred su samo Zagreb s tri klinike, Split, Rijeka i Osijek. Krmek ističe kako se u Dubrovniku godišnje obavi od 1000 do 1100 porođaja, od čega oko 200 budu carski rezovi.
'Žene mogu same zatražiti carski rez, ali nastojimo ne udovoljiti samoj želji. Neki razlog mora postojati. Carski rez je operacija koja može imati svoje komplikacije i kad se ona dogodi, onda će i sama žena reći ‘a jesmo li baš morali'’. Međutim, ima i onih koje inzistiraju isključivo carski rez i onda je to više psihički problem, ali je nerješiv na drugi način. Znači, rijetko baš udovoljimo želji, ali je moguće ako nema drugog načina', kaže Krmek.
U porođaju postoji i epiduralna anestezija, no OB Dubrovnik ju nema kao rutinsku pomoć prilikom rađanja zbog malog broja anesteziologa. Čini se kako u pogledu toga Dubrovnik nije iznimka. Slična stvar je i u drugim rodilištima iste veličine i tipa. Zasad samo to postoji kao standard u klinikama u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku.
Ne rađa se otprije deset godinaO porođaju u vodi koji je zadnjih nekoliko godina zanimljiv mnogim ženama, a kojeg u OB Dubrovnik također nema, Krmek smatra kako je isključivo riječ o trendu o kojem zadnjih godina nitko previše niti priča niti piše.
'U Hrvatskoj takav način rađanja postoji u Rijeci, ali rijetko se koristi. Koliko znam, u Petrovoj bolnici samo je jedna žena rodila u toj kadi, a imaju je skoro deset godina. Slična stvar je i rađanje na stolcu, znači u sjedećem položaju koji je isto bio trend prije jedno pet godina, ali u zadnje vrijeme ni o tome se previše ne priča niti žene zahtijevaju takav način porođaja. Dakle, to su vam kao i svugdje neka pomodarstva. Ipak, ne rađa se otprije deset godina, rađa se otkad postoji svijeta i neki zaključci su se mogli stvoriti odavno' smatra Krmek.
Kao i na svakom Odjelu, tako i na ovom postoje i dobre i loše stvari. Zanimalo nas je što nedostaje odjelu ginekologije i porodništva.
'Nedostaje liječnika, a posebno anesteziologa. Dio kreveta je obnovljen. Što se tiče instrumenata relativno dobro smo opremljeni. Dakle treba obnoviti neki instrumentarij. Gradonačelnik Andro Vlahušić nam je obećao 400 tisuća kuna s kojima planiramo obnoviti laparoskopski instrumentarij i nešto osnovnog instrumentarija. Manje više posao ide dobro' kazali su nam na odjelu.
'Trudimo se da pacijentice budu zadovoljne i nadamo se da jesu. Nitko od sestara ne bi htio prijeći na drugi odjel, a mnogi bi htjeli doći k nama. Nema sestre koja ne bi htjela raditi na ovom odjelu' zaključuju ponosno s odjela ginekologije koji je u siječnju 2008. zaslužio naziv Rodilište prijatelj djece.
