PREDIZBORNI APSURD: U pet posljednjih predizbornih dana mijenjali nacionalnost 90 puta, jedan Rom postao Zambijac

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva uprave, od prosinca 2012. godine do prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Osječko-baranjskoj županiji nacionalnost je promijenilo 3405 ljudi, a od istih izbora do 22. kolovoza ove godine druge je nacionalnosti postalo 430 osoba. U samo nekoliko dana, od 23. do 27. kolovoza, na području ove županije nacionalnost se mijenjala 90 puta. Tako je u tih pet dana 54 Hrvata odlučilo postati Mađarima, troje ih je postalo Slovacima, a jedan je shvatio da je zapravo Rom.

Od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora do 22. kolovoza nacionalnost je promijenilo 65 Hrvata. Najviše ih se deklariralo Mađarima, njih 31, Romima ih se proglasilo 19, a šest Hrvata postali su Srbi. I pripadnicima srpske nacionalne manjine dosadilo je biti ono što jesu pa je, u istom razdoblju, njih 13 postalo Romima, šestero ih se izjasnilo Hrvatima, a jedan je ostao neopredijeljen. Jedan je Rom postao Zambijac, a jedan Zambijac, možda isti taj, odlučio je postati Hrvat.

Prazna rubrika

Otkada je dopuštena promjena nacionalnosti (kraj 2012. godine) pa do prošlogodišnjih parlamentarnih izbora nacionalnost je najčešće dopisivana, jer je ova rubrika do tada bila prazna, pa je broj Hrvata porastao za 2407. Od 334 Hrvata koji su u tom razdoblju mijenjali nacionalnost, najviše ih se deklariralo Romima (126), a samo nešto manje odlučili su postati Mađari (116). Dvadeset troje Hrvata sada su Srbi, a 20 Srba postalo je Hrvatima. Ukupno gledajući, od kraja 2012. godine do prošlogodišnjih parlamentanih izbora, najviše su “profitirali” Romi. Njihova se populacija povećala za 344 osobe, dok je istodobno samo osam Roma napustilo ovu nacionalnu manjinu pa ih je po četvero postalo Hrvatima, odnosno Srbima. Od izbora do nedavno još se 49 osoba deklariralo Romima. Dvije stotine ljudi raznih nacionalnosti od kraja 2012. godine do izbora deklariralo se kao Mađari, a od izbora do 27. kolovoza to je učinilo još njih 117. Nemamo podatke je li jedna te ista osoba više puta mijenjala nacionalnost, što je, sukladno zakonu, moguće. I to neograničen broj puta.

Kako, naime, ističu u Ministarstvu uprave, sukladno odredbama Zakona o registru birača, tijekom cijele godine, a osobito u predizbornom razdoblju, omogućen je građanima upis, dopuna ili ispravak podataka upisanih u registar birača. Kada je riječ o podatku o nacionalnoj pripadnosti, građani ga mogu dopuniti ako nedostaje te ispraviti već upisani podatak ako ne odražava njihov osjećaj nacionalne pripadnosti. Broj izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti nije ograničen.

Biračka i druga prava

“Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Nadalje, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj”, objašnjavaju u Ministarstvu uprave, dodajući kako se ovaj podatak temelji na osjećaju pripadnosti pa smatraju važnim naglasiti da nije propisano vođenje posebne službene evidencije o nacionalnoj pripadnosti koja bi bila mjerodavna za sve evidencije o građanima koje sadrže podatak o nacionalnoj pripadnosti.

Inače, podatak o nacionalnoj pripadnosti u registru birača potreban je zbog ostvarivanja biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti, s obzirom na to da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u Hrvatskom Saboru. Stoga Zakon o registru birača sadrži rubriku “nacionalna pripadnost”. Podatak o nacionalnoj pripadnosti za potrebe registra birača dostavljaju policijske uprave iz evidencije prebivališta (na temelju pisanog izjašnjavanja građana), ili se upisuje na temelju izjave dane pred nadležnim uredom koji vodi registar birača.

Izvor: Glas Slavonije