Ileana Grazio predstavila je dubrovačkoj publici četiri priloga posvećena Verdiju. Kazala je kako Verdi dijeli godinu rođenja s Richardom Wagnerom, ali kako je 'nama Verdi bliži'.
- Ipak smo živjeli s Verdijem, bio nam je blizak, dok nam je Wagner dalek, i po temama i po načinu stvaranja - kazala je Grazio te dala kratak presijek priloga: Franka Oreba o Verdijevoj glazbi u korčulanskoj gradskoj sredini, Kurta Honolke o Verdijevom skladanju u prijevodu Anamarije Paljetak, koja je prevela i Verdijeva pisma raznim libretistima u kojima je vidljiva briga za njegova djela (ponajprije kroz odabir pjevačica) te na kraju Franza Werfela, autora romana o operi Giuseppea Verdija.
Antun Nodilo dao je svoj osvrt na ogled «Dubrovački duhovni krajolici», u kojem na filozofski način pristupa temama Mljeta i Srđa. Vinicije B. Lupis u dijelu izdanja posvećenom baštini biranim je riječima govorio o istarskom slikaru Eugenu Varziću, koji je na području juga Hrvatske, od Vignja do Dubrovnika, ostavio cijeli niz umjetnina, oltarnih pala i kopija. Nazočnoj publici približio je i zanimljiv rad Ane Veselić, koja je svojim socio-povijesnim prilogom o instituciji 'dunda' i tetke' sjajno prikazala 'odricanje u korist drugoga' u Konavlima krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
- Riječ je o studiji koja ne potječe samo od suhoparnih podataka prikupljenih 'negdje daleko', već se temelji na iskustvenom pristupu i iskrenosti duše s juga - kazao je Lupis. Pohvalio je i rad Nikoline Hazdovac Bajić, koja je svoj rad posvetila negativnostima turizma kao svojevrsnog političkog nasilja. Što nam je turizam donio i odnio, autorica posebno analizira u razdoblju od 1987. do 1997. godine, dakle pred Domovinski rat i u doba poraća. Ante Šoljić opisao je uradak Nikše Violića, koji je s posebnim, neposrednim i toplim pristupom obradio temu ljetnikovaca na Gornjem Konalu i Boninovu.
Akademik Luko Paljetak istaknuo je doprinos Tatjane Stupin Lukašević, koja se u svojoj studji osvrnula na odnos Janka Polića Kamova i Miroslava Krleže.
- Riječ je o dvjema vertikalama, Kamov u dubini, Krleža u visini. Ipak, kako se vrlo često slični odbijaju, tako je i Krleža imao izraženu netrpeljivost, nijekanje i ignoriranje prema Kamovu i njegovim djelima – istaknuo je akademik Paljetak, koji se u dijelu posvećenom poeziji osvrnuo na radove Iva Mija Andrića i Ane Kovačević. Prozu u časopisu zastupa najizvođeniji poljski dramatičar Slawomir Mrožek sa svojim djelom «Knjižica mula», u kojem govori o danima ranog djetinjsva, kada se po prvi put suočava s represijom sustava.
Vrijedi također istaknuti i memoarski tekst Vlaha Držića povodom 90. obljetnice rada i djelovanja plivačkog i vaterpolskog kluba Jug.
Promociju su obogatile Marija Grazio i Diana Hilje, kao i Sebastijan Vukosavić, koji je čitao Verdijeva pisma te poeziju Iva Mija Andrića.