Bio je poznati kazališni redatelj i pedagog te dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara.
Joško Juvančić - Jupa je rođen u Dubrovniku 1936. godine. Osnovnu i srednju školu završava u rodnome gradu, a književnost na Filozofskom fakultetu, te režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Odmah po završenoj Akademiji postaje prvo Gavelin, a zatim i Spaićev asistent, što će umnogome odrediti njegovu budućnost kazališnog pedagoga.
Kao profesor glume od 1960. do danas Juvančić je presudno utjecao na umjetnički razvoj mnogih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca. Prve važnije režije Joško Juvančić ostvaruje u dubrovačkom kazalištu ("Dubrovački skerac" Feđe Šehovića 1961., Moliereova "Škola za žene" 1962.), kojemu će se i kasnije redovito vraćati postavljajući, pored ostalih, djela Držića, Schisgala, Bettija, Obaldije, Euripida, Ostrovskog, De Filippa, Vojnovića i Goldonija.
Široj hrvatskoj javnosti Juvančić se nametnuo sredinom šezdesetih kada u zagrebačkim kazalištima režira nekoliko višestruko važnih i poticajnih predstava - od Schisgalovih "Daktilografa" i "Tigra", u Teatru &TD, preko Tollerova "Hinkemanna" i Ghelderodeovih "Škole za lude" i "Escuriala" u Gavelli, do Goldonijeva "Velikog smiješnog rata" u HNK. Od tada će režirati iznimno veliki broj predstava u gotovo svim hrvatskim kazalištima, podjednako uspješno se noseći s klasicima domaće i svjetske dramske književnosti (u tom kontekstu osobito su važne njegove postave Držićeva "Plakira iliti Grižule" i "Dunda Maroja", Shakespeareova "Sna Ivanjske noći", Vojnovićeve "Dubrovačke trilogije", Vetranovićeva "Kako bratja prodaše Jozefa", te crkvenog prikazanja "Ecce homo" na Dubrovačkom ljetnom festivalu) i suvremenim piscima (Bakarić, Brešan, Ionesco, Simone, Cooney), pri čemu su neka od tih uprizorenja - primjerice "Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi” Toma Stopparda u &TD-u (1971) - postala amblematskom kazališnom oznakom svog vremena.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.