Presuda hrvatskim generalima na 1500 strana, Gotovina smiren i optimističan

Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač

DEN HAAG, 13. travnja 2011. - Haški sudac Alphons Orie napisao je hašku presudu Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču u na oko 1.500 stranica, neslužbeno doznaje Novi list u haškim kuloarima.

Ako presuda hrvatskim generalima doista bude dugačka oko 1.500 stranica, bit će to jedna od najdužih haških presuda, iako ne i najduža. Rekord po dužini prvostupanjske presude trenutačno drži Škot Iain Bonomy, koji je u predmetu protiv srpskog državnog vrha zbog zločina na Kosovu u veljači 2009. napisao presudu u četiri toma, na čak ukupno 1.743 stranice.

Ipak, dužina presude ne mora biti u izravnoj vezi s činjenicom je li osuđujuća ili nije, pogotovo uzevši u obzir da predmet "Oluja", zbog kojeg u Haagu sude Gotovini, Čermaku i Markaču, spada među kompliciranije haške predmete.

Odnosi se na razmjerno velik prostor i pokriva tromjesečni vremenski period u kojem su se odigrali događaji o kojima govori optužnica. Gotovina, Čermak i Markač optuženi su da su od srpnja do 30. rujna sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine.

Gotovina smireno i optimistično čeka presudu

Umirovljeni hrvatski general Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih hrvatskih zapovjednika, smiren je i optimističan uoči izricanja presude Haaškog suda u petak, kazao je njegov odvjetnik Luka Mišetić.

"General Gotovina je smiren, optimističan kao i svi mi i očekuje oslobađajuću presudu, a u međuvremenu se bavi svojim normalnim aktivnostima u pritvorskoj jedinici", izjavio je Mišetić.

Tužiteljstvo traži za Gotovinu kaznu od 27 godina zatvora.



Nakon što je Haaški sud protiv njega podignuo optužnicu za ratne zločine 2001. godine, Gotovina se odbio predati i proveo je četiri godine u bijegu. Uhićen je 7. prosinca 2005. na Tenerifima, a tri dana kasnije je prebačen u Haag. Suđenje trojici hrvatskih generala počelo je u ožujku 2008.

"Časni sude, nisam kriv", rekao je Gotovina izjašnjavajući se o optužnici.

Gotovina je rođen 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu kod Zadra. Kao 17-godišnji dječak otišao je iz Pakoštana, gdje je tada živio, i ukrcao se na brod. S nepunih osamnaest postao je pripadnik francuske Legije stranaca gdje je, prema pisanju stranih medija, stekao "reputaciju neustrašivog vojnika koji voli lijepe žene". Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Nakon Gvatemale uslijedili su Paragvaj, Kolumbija, Argentina i Brazil.

Nakon odsluženih pet godina u Legiji Gotovina je dobio francusko državljanstvo.

U Hrvatsku se vratio 1991. gdje je od lipnja do kolovoza 1991. godine obnašao dužnost načelnika u 1. gardijskoj brigadi. Od kolovoza do studenoga 1991. zapovijeda brojnim operacijama Hrvatske vojske u Slavoniji, pri čemu je i ranjen. Od veljače do travnja 1992. zamjenik je zapovjednika Postrojba za posebne namjene Glavnog stožera HV. Od travnja do listopada 1992. na službi je u Hrvatskom vijeću obrane. Na dužnost zapovjednika Zbornog područja Split postavljen je 9. listopada 1992. godine. Za vrijeme operacije Oluja zapovijedao je Sektorom Jug. U čin general pukovnika promaknut je 1995. godine, a u ožujku 1996. predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga za glavnog inspektora Inspektorata Hrvatske vojske.

Generala Gotovinu umirovio je bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić 29. rujna 2000. zajedno s još 11 generala HV-a, zbog toga što su kao djelatni časnici, suprotno zakonu o Oružanim snagama, javnosti uputili otvoreno pismo o zaštiti digniteta Domovinskog rata ne slažući se s odlukama vlasti.

Čermak očekuje oslobađajuću presudu

Bivši zapovjednik Zbornog područja Knin general Ivan Čermak očekuje da će odluka sudskog vijeća o optužbama, kojima ga Haaški sud tereti za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje, pokazati da je njegova obrana bila dosljedna i da za ta djela nije kazneno odgovoran, smatra njegova bivša braniteljica Jadranka Sloković.



"Smatramo da tužitelj nije dokazao svoje teze. Čermak nije imao ingerencija nad postrojbama i tamo je bio kako bi omogućio da zaživi normalni život. Njegova je obrana ostala svih 12 godina konzekventna. Čermak očekuje da će presuda pokazati kakva je njegova uloga bila kao i da nije kazneno odgovoran", smatra Sloković, koja ga je s odvjetnikom Čedom Prodanovićem zastupala do polovice 2007., kada su isključeni iz predmeta zbog mogućnosti da njihov drugi klijent Rahim Ademi bude izveden kao svjedok u tom predmetu. Čermak je nakon toga angažirao britanskog odvjetnika Stevena Kaya koji izbjegava kontakte s medijima.

Na početku Oluje, prema tvrdnjama tužitelja, Čermak je uspostavio svoj stožer u Kninu i imao je i vojnu i administrativnu funkciju, te je predstavljao Vladu Republike Hrvatske u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice i medija u vezi s operacijom "Olujom" na području odgovornosti Zbornog mjesta. Tužiteljstvo za njega traži 17 godina zatvora.

Markač miran uoči presude, stabilnog zdravlja

General Mladen Markač, koji u će u petak doznati hoće li iz haaškog pritvora izaći kao slobodan čovjek ili će u njemu ostati, dočekuje presudu mirno, stabilnog zdravstvenog stanja, ali ga na dan izricanja presude sigurno očekuje veliki stres, kazao je Markačev odvjetnik Goran Mikuličić.

Markač, za kojeg tužitelji traže kaznu od 23 godine zatvora, boluje od dijabetesa i presudu, tri godine nakon početka suđenja, čeka u pritvoru ICTY-a u Scheveningenu.



U vrijeme 'Oluje' bio je zapovjednik Specijalne policije MUP-a i, prema optužnici, imao stvarnu kontrolu nad svim specijalcima koji su sudjelovali u operaciji i drugim akcijama na tom području. Haaškom sudu se dobrovoljno predao u ožujku 2004. godine.

"Ovih dana preispitujem sebe i svoj tim, jesmo li učinili sve što smo mogli. Siguran sam da smo uradili sve, da smo pokazali da koncept zločinačkog poduhvata ne stoji. Ali, odluka suda je druga stvar, to je lutrija", rekao je Mikuličić. (PortalOko)