Hrvatska narodna banka proteklih je dana reagirala prilično tiho, ali brzo te s nekoliko poteza relaksirala pritiske na tečaj i financijski sustav u koji je dosad ubacila 31 milijardu kuna. Tečaj se sredinom tjedna kretao oko 7,61 kuna za euro, što je nešto “jače” nego što bi bio da nije bilo pandemije, no i dalje se kreće unutar granica koje smo imali i prijašnjih godina.
Što možemo očekivati sljedećih dana i kako situaciju vidi guverner središnje banke Boris Vujčić,
Večernji list donosi u razgovoru za Obzor koji je vođen u četvrtak.
Središnja banka je brzim reakcijama osigurala dodatna sredstva i stabilan tečaj. Koliko ste do sada ubacili sredstava u financijski sustav zemlje, koliko je to bilo važno? HNB je djelovao nizom mjera kako bi održao stabilnost tečaja, ojačao likvidnost financijskog sustava te oživio tržište državnih obveznica. Glavne su mjere najširoj javnosti bile promptno obznanjene, sa svim ciljevima koji su se željeli postići. Sredinom ožujka u četiri smo navrata intervenirali na deviznom tržištu u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi eura kako bismo stabilizirali tečaj. To smo i postigli, tečaj je stabiliziran. Drugi cilj bio je kreiranje dodatne i djelomično dugoročnije jeftine likvidnosti. Na redovnoj i strukturnoj operaciji stvorili smo 4,5 milijardi kuna dodatne, uglavnom dugoročne likvidnosti za banke uz vrlo nisku kamatnu stopu.
Bankama smo plasirali sredstva na pet godina uz kamatu od 0,25%, a kratkoročni plasmani su po kamatnoj stopi od 0,05%. Treće, budući da dodatna likvidnost stvorena u bankama nije dopirala i do ostalih financijskih institucija i da je prijetilo zamrzavanje tržišta državnih vrijednosnih papira, što bi nepovoljno djelovalo na uvjete financiranja svih domaćih sektora, intervenirali smo i na tom tržištu. Situacija je bila takva da kada smo objavili naše intervencije, čak je i tržište najkvalitetnijih njemačkih državnih papira bilo pod velikim stresom. Na dvije smo aukcije otkupili državnih obveznica u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je prvi put da je HNB djelovao na taj način.
Napokon, prije svega imajući u vidu potrebu države za dodatnim financiranjem zbog COVID-19 paketa mjera prošli tjedan smo smanjili stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna. Navedeni se iznosi ne mogu zbrajati jer je riječ o različitim mjerama. Dok devizne intervencije pretvaraju kunsku likvidnost u deviznu, operacija financiranja banaka i otkup obveznica stvaraju dodatnu kunsku likvidnost, a spuštanje stope obvezne pričuve otpušta bankama postojeću likvidnost koja je bila blokirana monetarnim mjerama središnje banke. No, svi su ti potezi bili međusobno komplementarni i imali su cilj očuvanje povoljnih uvjeta financiranja za sve klijente banaka unatoč gospodarskom zastoju i golemim poremećajima koji pogađaju svjetska financijska tržišta, održavajući u isto vrijeme stabilnost tečaja.
Zašto ste krenuli u otkup državnih obveznica, što se time postiže? Kad financijske institucije pokušavaju doći do likvidnosti, obično prodaju ono što mogu najbrže i najjeftinije unovčiti, a to su državne obveznice. Međutim, kad svi istovremeno pokušavaju prodati državne obveznice, a nedostaje kupaca, nastaje panična rasprodaja u kojoj cijene snažno padaju ili se tržište jednostavno zamrzne. To je posebno slučaj kad obveznice prodaju investicijski fondovi koji nemaju pristup novcu kod središnje banke, a novac koji središnja banka ubacuje u poslovne banke do njih ne dopire u dovoljnoj mjeri.
U takvoj situaciji koja je karakterizirala i domaće i inozemna tržišta, odlučili smo se pojaviti kao kupac koji može stabilizirati tržište, i to smo i postigli. Pad cijena i porast prinosa na obveznice do kojih bi moglo doći u paničnoj rasprodaji ne bi poskupjeli zaduživanje samo državi nego i građanima i poduzećima. Stabilizacija tržišta državnih obveznica tako je omogućila normalno djelovanje drugih instrumenata monetarne politike. Vladin paket mjera težak je, kažu, 30 milijardi kuna. Kako će se financirati državne mjere, odnosno gdje će država naći novac da pokrije proračunski manjak budući da nismo jedini koji će trebati dodatan kapital? Praktički sve će se države ove godine susresti s fiskalnim izazovima.
Prihodi će se smanjiti zbog pada gospodarske aktivnosti, a saniranje posljedica zdravstvene krize napuhat će rashode. Riječ je o pandemiji. Za konkretnu procjenu domaćih fiskalnih potreba trebat će još malo pričekati, ona će ovisiti o gospodarskim kretanjima do kraja godine, zanimanju za predstavljane mjere, kao i eventualne nove mjere. Također, nemaju sve predstavljene mjere trenutačni fiskalni učinak, kao na primjer jamstva za kredite poduzećima. Financiranje države trenutačno, a i nadalje, olakšavat će monetarna politika koju smo, kako sam prije objasnio, usmjerili na olakšavanje refinanciranja i dodatnog financiranja kako države tako i gospodarstva.
Gospodarstvo će se, međutim, u uvjetima restrikcija na gospodarsku aktivnost teško financirati bez potpore države. Dodatno, financiranje države mogao bi olakšati očekivani porast privatne štednje koja će tražiti sigurna ulaganja. S druge strane, financijska tržišta nalaze se pod stalnim potresima, neizvjesnost je iznimno visoka, i to će sve zahtijevati vrlo oprezno upravljanje financiranjem proračuna. Može li HNB osigurati kreditnu liniju državi? Izravno posuđivanje sredstava državi, kao što znate, nije moguće još od vremena Jugoslavije, odnosno početka devedesetih godina. Mnoge su zemlje tamo bile, i nakon više desetljeća još je živo sjećanje na gospodarsku nestabilnost koje su takvi aranžmani uzrokovali.
Više pročitajte
OVDJE