Prijatelje biramo prema njihovim genima

"Iznenađuje činjenica da su prijatelji genetski sličniji jedan drugome nego što smo očekivali" te da su nam po genetskim faktorima poput rođaka u četvrtom koljenu, objasnio je genetičar James Fowler sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Znanstvenici su proveli istraživanje na 1932 odrasle osobe, analiziravši milijun i pol genetskih markera potpunih stranaca koji nisu bili u krvnome srodstvu. Podaci su im omogućili da predvide tko bi komu mogao postati prijatelj na temelju sličnih genotipa. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazali su da s prijateljima dijelimo oko jedan posto svih gena.

Najčešći geni što ih dijele prijatelji su oni koji određuju na koji način reagiramo na miris, a znanstvenici su ih nazvali "Starbucks efektom".

"Vama se primjerice jako sviđa miris kave i privlače vas mjesta odakle se on širi. Isti miris na isto mjesto privući će i druge ljude, a oni su vaši potencijalni prijatelji", objasnio je Fowler.

No znanstvenici ističu i da odnosi među prijateljima istih genetskih osobina mogu povećati i efekte karakternih crta ličnosti. Primjerice osoba sklona alkoholu možda je takva zbog genetskih faktora, ali na tu njezinu sklonost može utjecati i prijatelj sklon alkoholu.

Znanstvenici su zaključili da genetska struktura ljudske populacije ne rezultira samo stvaranjem reproduktivnih već i prijateljskih zajednica, a Fowler tvrdi kako treba imati na umu da je ljudska evolucija na određen način uvjetovana interakcijom između gena i odabira prijatelja.