Prijeti nam e-mencija: moderna tehnologija uzrokuje gubitak pamćenja i depresiju

Tu novu prijetnju našemu mentalnom zdravlju naziva se “e-mencijom”. Da je riječ o doista ozbiljnoj stvari, pokazao je pokus koji je proveo dr. Hugo Spiers, viši predavač eksperimentalne psihologije na londonskom sveučilištu: skenirao je mozak volontera koji su vozili uličicama kvarta Soho u središnjem Londonu.

Kad tek krećemo na put, područje mozga nazvano entorhinalni korteks “pravi” u glavi “zračnu liniju” do odredišta, no tijekom samog puta, različita područja mozga izračunavaju preciznu udaljenost uz pomoć usputnih orijentira, što stimulira stražnji hipokampus, dio mozga poznat po svojoj ulozi u formiranju memorije.

Podaci o ovom istraživanju, objavljeni u časopisu Current Biology, pokazali su da ni jedan od spomenutih područja mozga nije bio aktivan kad su volonteri koristili satelitsku navigaciju.

Prostorna memorija
Dapače, mozak im je općenito bio puno manje aktivan. Prijašnja istraživanja provedena na londonskim taksistima pokazala su povećanje njihova hipokampusa, što se pripisuje snalaženju u mreži gradskih ulica “napamet”.

Prema riječima neuroznanstvenice Veronique Bohbot, takvi rezultati ukazuju da korištenje prostorne memorije poboljšava funkciju hipokampusa i pomaže sprječavanju kognitivnih oštećenja. No, navodi i kako je današnje društvo na mnoge načine usmjereno k “skupljanju” hipokampusa, te da bi bismo u sljedećih 20 godina mogli utvrditi kako se demencija pojavljuje sve ranije.

Krivac tome, naravno, nije samo satelitska navigacija – pretjerano oslanjanje na računalna pomagala svih vrsta mogu mozgu uskratiti poticaje uz pomoć kojih ostaje zdrav. Poznato je, uostalom, navodi dr. Bohbot, da ljudi izloženi intelektualnim izazovima kroz rad i učenje imaju manju vjerojatnost da će u kasnijoj dobi patiti od demencije. Odnosno e-mencije.

Uza sve, ako primjena novih tehnologija prijeti pamćenju i izlaže nas opasnosti od demencije ranije u životu, dolazimo u situaciju koja može biti povezana s većim rizikom od depresije. Također, osnovnim uzrokom kroničnog stresa znanstvenici smatraju multitasking, istodobnu upotrebu različitih elektroničkih uređaja.

Igrajte videoigrice
Postoji, naravno, i dobra strana korištenja novih tehnologija – neka istraživanja pokazala su, na primjer, da igranje videoigara može poboljšati pažnju i sposobnost usredotočavanja u starijoj dobi.

Na koncu – što učiniti? Odgovor na to pitanje nije jednostavan budući da je nemoguće posve izbjeći korištenje elektroničkih uređaja.

No, znanstvenici savjetuju pribjegavanje pametnoj kombinaciji, primjerice korištenju GPS-a samo na novim destinacijama, ili pamćenju i “ručnom okretanju” telefonskih brojeva barem onih ljudi koji su nam važni u životu. Ako sve te procese, upozoravaju znanstvenici, preuzme stroj, jasno je da naš mozak ne radi “svoj posao”.