Ministrica se na početku osvrnula na veliku potrošnju različitih vrsta lijekova, pogotovo onih protiv tjeskobe.
Tu činjenicu koja nam je poznata možemo gledati iz dva konteksta. Jedan je sigurno što je popustila stigma oko tih bolesti, odnosno depresivnih stanja, pa se sami pacijenti, odnosno osobe koje boluju od takvih simptoma, lakše jave liječniku.
Ali činjenica je da to sigurno treba biti nekakav poziv i da vidimo zbog čega osobe češće ulaze u depresivna stanja pa je potrebno i liječiti taj dio. Treba gledati i same činjenice i do neimanja stigme i do činjenice da sigurno tempo života možda nepovoljno utječe na naše raspoloženje”, kazala je Hrstić.
Smatra da se takav tip lijekova ne prepisuje olako.
Ne vjerujem da postoje osobe koje bi uzimale antidepresive i anksiolitike, a da im ne treba. Sigurna sam da liječnici koji ih propisuju imaju jasno indikacijsko područje i da je ako je sve sukladno regulama.
Jasne upute za rad liječnika u javnom i privatnom sektoru korak naprijed.
U fokusu je posljednjih mjeseci bio novi pravilnik za liječnike, pogotovo dio gdje se govori o kombinaciji rada u privatnom i javnom sektoru. Hrstić je objasnila kako je, nakon što je najavila obvezujući pravilnik, na kraju završilo na uputi koju će provoditi ravnatelji.
“Puno smo pričali u prošloj godini oko toga da treba jasno regulirati odnos javnog i privatnog i jedna od ideja je bila da se to može napraviti kroz jasno propisivanje uvjeta za rad u privatnom sustavu onih koji su u javnom. Odlučila sam se za uputu, a ne pravilnik zato što je uputa lakše promjenjiva u situaciji ako se procijeni da je određeni segment iz te upute neprimjenjiv”, pojasnila je ministrica.
Ministrica ne dvoji da će ravnatelji provoditi upute i da će raditi u skladu s njima.
“U prošloj godini kada smo i razgovarali oko pravilnika, uputa, oko kriterija i normativa - ravnatelji su rekli da se vesele uputi jer je ona jednoznačna, normirana, s jasnim brojkama, s jasnim ciljevima.”
Ministrica je rekla da će se uputama dobiti jasni i transparentni podaci.
“Konačni cilj je da imamo jasno i na jednak način organizirani zdravstveni sustav neovisno u kojem dijelu Republike Hrvatske se nalazimo.”
O projektu Dječje bolnice u Blatu i prioritetima u zdravstvu u 2026. godini, ministrica je objasnila da je nacionalna dječja bolnica u fokusu. “Nakon dugo godina smo krenuli s prvim realnim korakom koji pokazuje jasnu smjernost Vlade Republike Hrvatske.”
Najavila je i što će u sektoru zdravstva u 2026. biti prioriteti vezano za infrastrukturne i za neke zakonske stvari.
“Od 2016. uložene su tri milijarde eura u zdravstveni sustav, primarno u infrastrukturu. Od ove godine, osim nastavka ulaganja u infrastrukturu, krećemo s ulaganjima u ljudske resurse te će upravo to biti jedan od glavnih ciljeva 2026. godine.”
Dodala je da je u planu i strateško planiranje zapošljavanja zdravstvenih djelatnika.
“Ako govorimo o zakonskim propisima, plan nam je 2026. izmijeniti tri jako bitna zakona. Jedan je zakon o sestrinstvu, drugi je zakon o ljekarništvu, a treći je zakon o fizioterapijskoj djelatnosti.”
Ovi zakoni su dotrajali i iziskuju osuvremenjivanje”, zaključila je Hrstić.