PRIPREMA ZA VELIKI JUBILEJ Katedrali se vraća dio starog oltara

Glavnom oltaru katedrale posvećen je značajan dio rasprave koja je zaokružena zaključkom o potrebi njezina preuređenja i izrade nove arhitektonske studije koja će sadržavati elemente starog oltara. Ta će zamisao biti provedena u djelo kroz izvedbeni projekt i konzervatorske smjernice tijekom narednih godina. Iduće godine dubrovačka katedrala posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo obilježit će tristotu obljetnicu posvećenja, a u njezinu su podzemlju, podsjetimo, ostaci još dviju crkava - bizantske i romaničke - koje su joj prethodile.

Prema legendi, romanička katedrala iz 12. stoljeća sagrađena je novcem engleskog kralja Rikarda I. Lavljeg Srca, koji je nakon povratka iz Trećeg križarskog rata, nedaleko od Lokruma, preživio brodolom.

Legenda nadalje kaže kako je u znak zahvalnosti slavni engleski kralj dao 100 tisuća dukata za njezinu izgradnju, što je tada bio jako veliki novac, a ta je neobično visoka građevina ujedno bila i prva romanička bazilika na istočnom Jadranu koja je utjecala na crkvenu arhitekturu u cijeloj regiji.

Nakon što je razorena u katastrofalnom potresu koji je 1667. zadesio Grad, Dubrovčani su na istome mjestu podigli sadašnju, baroknu katedralu, građenu od 1671. do 1713. godine. Održavanje okruglog stola na kojemu su sudjelovali konzervatori, arhitekti, povjesničari i drugi stručnjaci dio je programa te velike proslave koja je ujedno povod za otvorenje brojnih stručnih i znanstvenih pitanja vezanih uz dubrovačku prvostolnicu. U sklopu proslave tristote obljetnice posvećenja katedrale u tijeku su i pripreme za izradu monografije koju je već započela katedralna župa Dubrovnik u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti iz Zagreba.