Kako je ovih dana objavila tamošnja Vlada, američka je proizvodnja kukuruza pala za gotovo 90 posto, pa se predviđa i 60 milijardi tona kukuruza manje za izvoz. Značajno je manja i proizvodnja soje te drugih žitarica, što će se, nema sumnje, odraziti na poskupljenje stočne hrane, a u konačnici onda i mesa. Govedina će, najavljuju iz SAD-a, poskupjeti najviše, za četiri do pet posto, mliječni proizvodi od 3,5 do 4,5 posto, jaja oko četiri posto, a svinjetina do 3,5 posto.
I rusko je ministarstvo poljoprivrede izvijestilo kako je zbog suše i u Rusiji već stradalo 1,5 milijuna hektara različitih kultura, zbog čega su i procjenu svoje proizvodnje žitarica u ovoj godini smanjili s prvobitnih 95 na 85 milijuna tona.
Amerikanci, u prosjeku, na hranu troše tek 13 posto svojeg kućnog budžeta, i nadaju se, kako prenose tamošnji mediji, da udarac u trbuh neće boljeti previše, tim više što se očekuje i pad cijena naftnih derivata. Udarac će, međutim, biti puno bolniji kad su u pitanju obitelji koje žive od plaće do plaće, najavljuju američki ekonomisti, s kojima se, nema sumnje, može složiti većina hrvatskih kućanstava.
Na hranu, u prosjeku, mi trošimo 30 do čak 40 posto svojih ukupnih primanja, što znači da će nas i naizgled neveliki porast cijena hrane, od tri do pet posto, ipak uzdrmati.
I na našim je poljima situacija katastrofalna, jer prave kiše nije bilo godinu i pol dana – kažu domaći poljoprivrednici. Kako otkriva Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u nekim će dijelovima Hrvatske, poput Baranje, prinos kukuruza u potpunosti podbaciti, odnosno šteta će, ističe, biti stopostotna. Nastradalo je, nastavlja, i pedeset posto soje, kao i trava namijenjenih prehrani stoke.
- Za mjesec dana kreće sjetva uljane repice, trebalo bi krenuti s pripremama, no zemlja je toliko suha, da je to potpuno nemoguće, otkriva Brlošić.
Na pitanje kakve nas cijene hrane očekuju najesen, on, jednako kao i Miroslav Filipović, predsjednik Zajednice hrvatskih povrćara, odgovara kako sami proizvođači cijene ne mogu dizati, niti ih diktiraju.
- Kad na burzi cijene ratarskih kultura padaju, onda se i kod nas otkupljivači po burzama ravnaju, no kad cijene, kao sada, rastu, burze im, kažu, više nisu mjerodavne, pa se pšenica otkupljuje mahom po 1,35 rijetki daju kunu i pol za kilogram, napominje Brlošić.
Kako pak kaže Filipović, nenormalno je da se trenutačno kilogram rajčice na moru u maloprodaji prodaje po 25-30 kuna, a proizvođači ga prodaju za četiri kune!
- Nemojmo se zavaravati, i proizvođače okrivljavati za previsoke cijene, kad se zna da ih diktiraju isključivo trgovački lanci. Mi ni u ovoj, katastrofalnoj situaciji, nećemo dobiti ni kune više, no ne bih se čudio da poskupljenja ove jeseni ipak budu velika. Lanci rade što god ih je volja, ističe Filipović.