Rok za predaju kandidacijskih knjiga je petak, 17. travnja, u kojima se treba po strogo utvrđenim kriterijima opisati prijedlog kandidature, a zatim će povjerenstvo, sastavljeno od 12 članova – 10 iz Europe i dvoje iz Hrvatske - početkom svibnja odlučiti koji će gradovi ići u drugi krug. Potom odabrane gradove posjećuju europski stručnjaci, a pobjednik, odnosno grad koji će 2020. godine biti Europska prijestolnica kulture, s jednim irskim gradom, znat će se početkom iduće godine.
Neki gradovi, poput Splita, tek u četvrtak trebaju usvojiti Strategiju kulture, što je preuvjet za kandidaturu za EPK 2020., drugi poput Zadra ne žele s programom izaći u javnost prije petka, a neki poput Rijeke već tjednima imaju gotov program, dok Pula predlaže možda najoriginalniji projekt. Stoga smo zapitali predstavnike kreativnih timova kako su koncipirali svoje kandidature i na što su stavili naglasak u svojim programima.
RIJEKAU osmišljavanju riječkog koncepta za kandidaturu sudjelovali su brojni kreativci, a među njima i čelni ljudi riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca Marin Blažević i Oliver Frljić, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Slaven Tolj i arhitekt Idis Turato, koji su predložili temu 'Rijeka – luka različitosti' i s time četiri povezane smjernice – grad luka, voda, rad i različitosti. Njihov koncept polazi od Rijeke kao liberalnog, tolerantnog i otvorenog grada koji se uvijek protivio diskriminaciji manjina i na bilo koji način 'drukčijih' skupina građana, ali i od Rijeke kao grada rock kulture koji je u prošlosti bio jedno od industrijskih središta i tranzitnih čvorišta cijele regije. Zatim su se nadovezali na krah industrijske proizvodnje u doba tranzicije te postavili bitna pitanja za razvoj Rijeke: kakva je sudbina rada i radnih mjesta u doba novih tehnologija i kreativnih i industrija te kakva sudbina čeka sve pripadnike suvremenog prekarijata koji žive od naknade za povremeni i privremeni rad.
DUBROVNIKU pripremi kandidature Dubrovnika ostvarena je komunikacija s lokalnim stanovništvom pa je tako u sklopu akcije 'ZAŠTO DUBROVNIK?' pružena šansa Dubrovčanima da napišu ili nacrtaju na (anti)razglednicima svoju viziju europskog Dubrovnika budućnosti.
'Kandidatura Dubrovnika razvijat će se na temelju koncepta 'Grad u nastajanju'. Cilj je tog projekta propitivati perspektivu i potencijale nezavršenog grada. Postavljamo pitanje kako se iz zatvorenog i završenog, savršeno oblikovanog povijesnog grada, može otvoriti perspektiva za urbanu transformaciju u kreativni, vibrantni i aktivni grad. Naglasak nije na velikim infrastrukturnim projektima, nego na velikom broju manjih projekata koji se razvijaju oko četiri tematska stupa: osvajanje javnog prostora, poticanje kreativnosti, redefiniranje identiteta i povezivanje Dubrovnika s Europom, kojima pokušavamo usmjeriti naš razvojni program prema aktualnim kulturnim i socijalnim pitanjima europske i globalne razine', kazuje Ana Hilje, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.
Međutim, Dubrovnik se može naći u ozbiljnim problemima jer po tumačenju europarlamentarke Ivane Maletić, zbog svog pravomoćno osuđenog gradonačelnika Dubrovnik neće moći povlačiti sredstva iz europskih fondova, jer europske institucije ne mogu potpisivati ugovore s pravomoćno osuđenim osobama i dodjeljivati im novac. To konkretno znači da se Dubrovnik, ako se to pokaže točnim, ne bi smio osloniti na europske fondove nego bi trebao namaknuti sredstva iz drugih izvora.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.