PROSTORNI PLAN DUBROVNIKA: Svi bi gradili, udovoljimo im!

Boža Brajevića iz Mjesnog odbora Luke Šipanske zanimale su promjene koje se odnose na zonu  Čemprijesi na Šipanu. Pitao se za koga se prave ti planovi, jer nisu povoljni lokalnim ljudima, koji ne mogu graditi na tom dijelu. Na ovu se zonu osvrnuo i Đuro Capor iz inicijative Srđ je naš, koji smatra kako je kapacitet prevelik, s obzirom na mali broj stanovnika. Lončarić je pozvala građane da ponovno pošalju svoje zahtjeve, kako bi mi se možda i udovoljilo, a javna rasprava tome i služi.

Šipanci i Zatonjani bili su posebno raspoloženi za raspravu. Pitali su javno izlaze li uopće planeri uopće na teren prije izrade planova. Nikša Matić iz sela Do na Šipanu osvrnuo se na činjenicu kako je plan predviđao prvo 1800, a sada 900 kreveta na otoku koji ima 400 stanovnika. Jedan od komentara bio je i to da se Čemprijesi stvaraju kao neka rak rana Šipana, gdje je pojedinim investitorima, ili Rusu dopušteno kupiti pola otoka, dok domaći ne mogu graditi na svojoj djedovini.  

Rudež je dodala kako su  se zahtjevi na Šipanu uglavnom odnosili na proširenje građevinskih područja te kako se uglavnom pokušavalo udovoljiti građanima. Dodala je kako se po pitanju Šipana treba mijenjati UPU. Također se raspravljalo o tri varijante  cestovnih koridora, prema prijedlogu Županijskih cesta, a Rudež je dodala kako su se prilikom izrade plana uvažili zaključci Prometne studije koju je naručio Grad Dubrovnik.

Na prijedloge plana zamjerke su imali mještani Brsečina, koji tvrde kako se na tom području više ništa ne može graditi, iako se ne radi o zelenima površinama, a područje je također više puta gorilo. Sasvim suprotno, dio mještana Zatona ne želi turističku zonu na Batu u Zatonu Velikom, nego bi željeli da ostane zelena zona. 

Stečajni upravitelj GP-a, Dragan Knežević sugerirao je izmjene koje bi pomogle prodaju GP-ovog zemljišta u Gružu, što bi u ovom slučaju značilo veliku korist oštećenim radnicima I ostalim vjerovnicima. Na tom zemljištu, smatra Knežević, ne bi trebali biti sadržaji koji odbijaju ulagače. Inače, radi se o području koje je dio UPU-a Radeljević – Libertas. Arhitekti Marija Kojaković i Slobodan Vuković dodali su kako veliki problem predstavljaju ruševine te da je sada prilika i da se to riješi.