Danas, složit ćete se posao nije lako pronaći, ali čak i kada imate radno mjesto ono je daleko od idealnog. Mnogi radnici su depresivni, ali mi vam donosimo listu najdepresivni zanimanja u kojima možda i sami gradite karijeru.
Kada se odlučujete za posao kojim ćete se baviti cijeloga života, nije nevažno što ćete odabrati. Neka od zanimanja izazivaju ozbiljne psihičke tegobe poput depresije. Prema najnovijim istraživanjima pokazalo se da je među njegovateljima u staračkom domu te odgojiteljicama u vrtićima zabilježen najveći postotak oboljelih od depresije. Slabo su plaćeni, rade izuzetno naporno. Tipičan radni dan uključuje ne samo fizički napor već i onaj psihički. Od hranjenja, do kupanja i brige o osobama koje često naprosto nisu u stanju izraziti zahvalnost jer su ili bolesni ili premladi.
Konobari su također često premalo plaćeni. Njihov posao izuzetno je naporan, a ogroman broj ljudi svakodnevno im zapovijeda, a susreću se i s onima koji nemaju poštovanja prema njihovom poslu. Premda od depresije pati deset posto osoblja restorana, čak 15 posto konobarica pati zbog depresije.
Socijalni rad jedno je od najdepresivnijih područja rada, ali to ne čudi previše. To su ljudi u čijim su rukama sudbine zlostavljanih žena i djece te obitelji koje se nalaze u teškim životnim situacijama. I zdravstveni radnici na velikom su udaru. Osim što imaju duge smjene rade stresan posao u kojem odlučuju o ljudskim sudbinama.
Premda mnogi misle kako je posao umjetnika ujedno i posao iz snova, to baš i nije tako. Naime, umjetnici i zabavljači ljudi su koji muku muče s neredovitim primanjima, neisplatama honorara, nedefiniranim radnim vremenom, a posao često obavljaju u izolaciji. Osim toga, kreativni ljudi sami po sebi skloniji su promjenama raspoloženja, u koje s postotkom od devet posto spada i depresija. Tome pridonosi i životni stil kojega vode.
Roditelji su vas savjetovali da budete učitelj jer to je zanimanje bez stresa? U gadnoj ste zabludi. Naime, to su ljudi čiji je posao u posljednje vrijeme sve manje poštivan. Mnogi rade i poslije nastave, a poslovne obaveze nose kući, a postalo je uobičajeno da im djeca prijete i nasiljem. Mnogi im stvaraju pritisak- djeca, njihovi roditelji i škola koja ponekad nameće nemoguće standarde.
Ljudi koji rade na šalterima te u uredima uglavnom su izloženi velikim zahtjevima. Imaju vrlo male ovlasti i obično su na udaru kod primanja žalbi i zahtjeva, a nalaze se na samom dnu administrativne piramide u smislu kontrole.
Radnici na održavanju raznih mreža i instalacija također imaju sklonost ka depresiji jer moraju raditi u bilo koje vrijeme, u smjenama i noću, a plaća im je veoma niska. Financijski savjetnici i računovođe bave se stotinama milijuna tuđih sredstava. Na njima loži velika odgovornost, a svjesni su da u poslu moraju biti izuzetno oprezni zbog toga što u neugodnu poziciju mogu dovesti ne samo sebe već i klijenta. Trgovci su deseti na listi najdepresivnijih profesija, a za svoju depresiju imaju bezbroj razloga. Osim što rade za niske plaće, imaju mnogo posla, a poslodavci često ne mare za njihov rad i trud. /Autor: Iva Međugorac/Dnevno.hr/