Prošlog tjedna završila je javna rasprava o nekolicini zakonskih prijedloga Ministarstva financija koji se u glavnini odnose na usklađivanje financijskog sustava s europskim zakonodavstvom u sklopu priprema za uvođenje eura, piše Poslovni dnevnik.
Među njima su Zakon o kreditnim institucijama te o sanaciji banaka i investicijskih društava, kao i prijedlog zakona za potvrdu sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa skupljenih u DAB-u u jedinstveni sanacijski fond.
Razmjena podataka
Među konkretnim rješenjima nalazi se i ono koje će omogućiti ponovni rad prije dvije godine ugašenog kreditnog registra. Krovni bankarski propis mijenja se u smjeru da omogući razmjenu podataka klijenata čime će u okolnostima GDPR direktive banke imati zakonsku osnovu tražiti i razmjenjivati osobne podatke za procjenu kreditne sposobnosti prilikom odobravanja kredita.
Pet banaka
provodi češljanje portfelja radi uvođenja euraTi podaci uključivat će identifikacijske osobne podatke, ime i prezime, OIB, broj osobne isprave, podatke o postojećim obvezama (vrsta kredita, ukupan iznos obveze, mjesečni anuitet, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u kašnjenju), kao i informacije o neurednom podmirivanju prijašnjih obveza. Prođe li sve po planu, registar kreditnih obveza zaživjet će do ljeta.
Novost je da će ubuduće nacionalnu referentnu stopu (NRS), referentnu kamatu koja je temelj u izračunu jednog dijela promjenjivih kamata banaka, izračunavati i objavljivati HNB umjesto Hrvatske udruge banaka. Bankovni regulator će izračunavati NRS s brojkama od 31. ožujka ove godine pa će prve podatke objaviti u svibnju.
Češljanje banaka
Među ključnim koracima za uvođenje zajedničke europske valute jest i analiza kvalitete portfelja pet banaka, Zagrebačke, PBZ-a, Erstea, OTP-a i državnog HPB-a, koju provodi od jeseni prošle godine Europska središnja banka, a čiji bi rezultati trebali ugledati svjetlo dana u svibnju.
U skladu s europskom praksom zakonske izmjene omogućit će Hrvatskoj narodnoj banci da naloži mjere, budu li potrebne. Regulatoru će na raspolaganju biti i šira lepeza makrobonitetnih mjera koje može tražiti od banaka procijeni li da je ugrožena stabilnosti financijskoga sustava.