Psihički problemi, izmorenost, gubitak motivacije – stanja o kojima dugo vremena nitko nije želio otvoreno govoriti. U međuvremenu je međutim pojam "psihičkog opterećenja" postao sastavnim dijelom medicine rada i zaštite na radu. No, dugogodišnja istraživanja i njihovi rezultati vezani za ovaj pojam, nedostaju.
- Tehnički razvoj je jednostavno bio toliko brz da uopće nismo u stanju točno reći kakva je situacija bila prije deset godina - kaže za Hiltraud Paridon, psihologinja i voditeljica odjela "Psihička opterećenja i zdravlje" pri Institutu za rad i zdravlje njemačkog osiguranja od nesreća u Drezdenu. Ovaj Institut ove godine organizira Svjetski kongres za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Psihička opterećenja su pri tome jedna od glavnih tema, piše
Deutsche Welle.UzrociPojava mobilnih telefona i njihova masovna korištenja dovela su do toga da zaposlenici poslodavcima zapravo stalno stoje na raspolaganju, čak i vikendima. Time se za mnoge od njih radno i slobodno vrijeme stopilo. Isključiti se kako bi se napunili novom energijom, očito postaje sve teže.
- Tako nastaje pritisak termina i rada kojim je pogođena polovica zaposlenih. Njih 60 posto pati od pritiska upravo zato što istodobno rade nekoliko stvari. Različiti zadaci moraju se istodobno obavljati i istodobno moraju biti završeni. Stalni prekidi radnog procesa također negativno utječu na zdravlje. U nekim zanimanjima se pomaknulo i radno vrijeme što je također jedan od čimbenika koji se mogu negativno odraziti na psihu radnika - kaže Paridon za Deutsche Welle.
Ona dodaje kako su ovim promjenama radnog vremena koje se produžuje na večernje sate i vikend posebno pogođeno područje trgovine.
- To djelomično leži i na tome da su primjerice trgovine duže otvorene, neke čak i do ponoći. Sve su to opterećenja za zaposlene. Kolika su ta opterećenja i kako ih radnici doživljavaju – o tome zapravo ovisi i njihov utjecaj na psihu zaposlenog - kaže ona.
Posljedice za zdravljeHiltraud Paridon objašnjava da ukoliko su ta opterećenja previsoka da to može imati posljedice za zdravlje pojedine osobe.
- Mogu se pojaviti različita oboljenja; primjerice srčana ali i psihička. Isto tako, može se povećati i broj nesreća na radu kao i gubitak motivacije, te uopće slabljenje reakcija imunološkog sustava - kaže Peridon.
Prema rezultatima istraživanja Savezne komore psihoterapeuta vezane uz radnu nesposobnost iz 2013. godine, 2012. je oko 75.000 radnika otišlo u prijevremenu mirovinu zbog psihičkih oboljenja.
- Moraju li radnici na poslu koristiti zaštitnu odjeću i obuću ili pak maske te koliko jaka smije biti buka kojoj su izloženi – za to sve imamo jasna pravila. No, po pitanju psihičkih opterećenja, ovdje ne postoje ograničenja. No, prošle godine uvedene su promjene u zakon zaštite na radu koje govore upravo o tome da se i psihička opterećenja moraju uzeti u obzir kada je riječ o opasnostima na radnom mjestu - kaže Peridon. Ona dodaje kako je svako poduzeće obavezno obuhvatiti opasnosti na radnim mjestima te uvesti mjere za njihovo suzbijanje.
- To se odnosi na sve što radnicima na bilo koji način šteti; znači to mogu biti razna biološka sredstva, ona kemijska ili pak mehanički čimbenici. Tome se sada trebaju dodati i psihička opterećenja no njih je još uvijek teško opisati - objašnjava Peridon.
Učiti jedni od drugihA budući da je još uvijek teško ustanoviti jasne kriterije za vrednovanje psihičkih opterećenja, samim time je teško naći i odgovarajuće preventivne mjere.
- U međuvremenu postoje razne preporuke kao što je primjerice slijedeća: ako se psihička opterećenja pojave na do jedne trećine radnih mjesta, tada se ne treba ništa poduzimati. Ukoliko se ona pojave između jedne i dvije trećine, tada se stvar mora još jednom ispitati. Ukoliko je riječ o više od dvije trećine radnih mjesta, tada odgovorni moraju posegnuti za odgovarajućim mjerama. No, kako bi uopće mogli toliko učiniti, potreban je angažman radnika. Oni moraju dati iskrene i realistične podatke i pokušati sami ocijeniti stupanj svog opterećenja - kaže Peridon.
Samim time, otvorena i kvalitetna komunikacija je zapravo najvažnija, dodaje ona.
- Isto tako u globaliziranom i umreženom svijetu u kojem živimo, bitna je i razmjena s drugima. Znači moramo znati kako je u drugim zemljama, što se tamo događa i što druge zemlje poduzimaju po pitanju psihičkih opterećenja na radnom mjestu. Na Kongresu za sigurnost i zdravlje bit će upravo riječi o tome – o konkretnim mjerama i o tome što jedni od drugih možemo učiti - zaključuje Peridon.