Raste potražnja za kunskim kreditima - Što prijeti onima koji imaju kredite u eurima?

Ostati dužan u kunama ili eurima? Najbolje, naravno, ni jedno ni drugo, ali ako već pitamo.. 'Najradije bi na kunsku varijantu išao, jer nacionalna valuta je kuna, a druga opcija bi bila euro, jer hrvatska ima na neki način fiksan tečaj prema euru, tako da nema prevelikih iznenađenja', smatra Luka iz Zagreba.

U posljednje vrijeme takvog je mišljenja većina građana. Slučaj 'švicarac' uzdrmao je povjerenje prema stranim valutama, pa se u bankama gotovo polovica svih kredita uzima u kunama. Prema podacima HNB-a, sve više se uzimaju gotovinski, nenamjenski krediti, a sve manje oni stambeni. Osjeti to u svom poslovanju i financijski savjetnik Vjeko Peretić.

'Od sredine prošle godine se trend promijenio. Puno su veći zahtjevi građanstva i privrede za kreditima u kunama i taj trend stalno raste, te banke sada moraju odgovoriti na tu potražnju, na koju trenutno ne mogu odgovoriti', kaže Peretić.

Posljednji manevar HNB-a, koji u opticaj pušta oko 4 milijarde kuna, uzrokovat će promjene, smatra Peretić.

'Ove strukturne repo aukcije će omogućiti bankama da daju kredite u kunama i po povoljnijim kamatnim stopama', kaže Peretić.

Što točno prijeti onima koji imaju kredite u eurima?

Recimo da imate kredit od 60.000 eura, na rok od 20 godina, uz promjenjivu kamatu od 4,8 %. Mjesečni anuitet vam iznosi 2982 kune, uz sadašnji tečaj kune. U tri scenarija kola mogu krenuti nizbrdo.

Prvi - ako oslabi kuna, što je, upozoravaju stručnjaci, realan scenarij u skoroj budućnosti. Tada vam raste tečaj kune, samim time i anuitet za 299 kuna.

Drugi scenarij - naraste euribor, odnosno prosječna kamatna stopa po kojoj se banke zadužuju na europskom tržištu, za recimo 2 posto. Vaš anuitet - 481 kunu veći.

I treći, najgori mogući splet okolnosti - oslabi kuna i naraste euribor - vaša rata je 825 kuna veća.

Sve ovo ne može se dogoditi, ako imate kredit u kunama, ili ako vam je kamata fiksirana. 'Definitivno smo u ovoj zemlji naučili slijedom priče o švicarskim francima i zaduživanjem s tom valutnom klauzulom da u cijeloj priči moramo dobro promisliti, informirati se, i prije nego što se donese odluka, načelno najbolje se zaduživati u onoj valuti u kojoj imate i prihode', kaže Luka Brkić, ekonomski analitičar.

Ipak, sve to, naravno ne mora ništa značiti. Euribor ne mora skočiti, kuna ne mora devalvirati. Kredit, u kojoj god valuti bio, rizik je kako se god okrene.