Na pitanje od kuda leopardi u Vjetrenici, dr. Miculinić ima spreman odgovor.
”Pronađena su ukupno četiri skeleta leoparda i jedan skelet mrkog medvjeda. Nalazi su bili na različitim lokacijama, najmanje dva kilometra od ulaza. Najvjerojatnije u špilju su stizali na današnji ulaz, međutim za podizanja razine vode, do unazad 50-ak godina bilo je normalno da Popovo polje pod vodom bude 250 dana godišnje, nisu se mogli vratiti.
Naglim plavljenjem bio im je odsječen put, pa su bili prisiljeni tražiti druge izlaze. Pomoću strujanja zraka po čemu je špilja i dobila ime, u mraku su pokušavali naći neki izlaz. Očigledno u tome nisu uspjeli.
Uz put ostavljali su otiske, pa su i danas vidljivi tragovi grebanja po stijenama, a pokušavali su jesti i starije skelete. Uginuli su od gladi. Pronađeni skeleti upućuju da su leopardi iz Vjetrenice bili poput današnjih, samo nešto veći“, tvrdi dr. Miculinić.
Posebnu draž cijeloj znanstvenoj priči daje činjenica da je jedinka iz Leopardovog kanala koju su 1968. godine otkrili velški speleolozi, najcjelovitiji skelet fosilnog leoparda pronađen u svijetu! Doktor Miculinić ima i razložno objašnjenje zašto su zvijeri uopće ulazile u špilju.
”Zaključeno je da su ušli na glavni ulaz prilikom dovlačenja plijena u špilju. Iako leopardi uobičajeno svoj plijen odvlače na stabla, kako bi ga zaštitili od drugih zvijeri , u Južnoj Africi ustanovljeni su primjeri odvlačenja plijena u špilje.
Okoliš Vjetrenice je u to vrijeme bio siromašan drvećem što dodatno upućuje na špilju kao mjesto za odvlačenje plijena. Naglo dizanje vode u špilji, kakvo postoji i danas, pokvarilo je gozbu“, duhovito zaključuje dr. Miculinić.
Stručni dio ove fantastične storije juga Hercegovine koji bi se mogao dobro prodavati i kao turistička priča, ima i svoj nastavak. Zlosretni leopardi, dvije ženke i dva mužjaka, u špilju su stizali u razmacima od po nekoliko tisuća godina.
Tako je pomoću radioaktivnog ugljika utvrđena starost tri jedinke. Dobivene su starosti od 37.300, 31.360 i 29.420 godina prije Krista!
Jug Hercegovine u vrijeme Gornjeg pleistocena, razdoblja koje počinje oko 125.000 god. pr. Kr., a završava oko 8.000 godina pr. Kr., kao i šire područje središnje Europe, bio je pravo carstvo danas egzotičnih ili izumrlih životinja. Pored leoparda i mrkog medvjeda, prostranstvima Popovog polja baškarili su se špiljski lavovi i medvjedi, šumski nosorozi, bizoni, slonovi…
Doktorsku disertaciju ”Fosilni ostaci Leoparda (Panthera Pardus) iz špilje Vjetrenice, Popovo polje, BiH“, Kazimir Miculinić na Prirodno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je u srpnju 2012. godine. U listopadu prošle godine rad je prezentirao na znanstvenom skupu ”Čovjek i krš“ koji je održan u Bijakovićima kod Čitluka.