Koliko je trenutno OB Dubrovnik dužna?
Dug bolnice sa zaključenim datumom 31. srpnja iznosi 125 milijuna kuna! Jučer sam se informirao o tome i to su točne informacije.
125 milijuna kuna?
Točno toliko. Sve se to može provjerit. Ja nisam političar, mene je lobirala struka. Nisam pripadnik nikakvih političkih stranaka i u tom smislu smatram da imam dobru poziciju, jer nisam obavezan nikome ništa ispunjavati. Imam velike ovlasti s kojima mogu raditi.
Na poziciji ravnatelja ste tek dva tjedna i svjesni ste da je to teška pozicija obzirom da u dubrovačkoj bolnici ne teče baš 'med i mlijeko'.
Istina da ne teče med i mlijeko ali moram reći da ima i onih ravnatelja u Hrvatskoj koji su u puno goroj poziciji od mene. Na primjer ravnatelj bolnice Splitu, inače moj prijatelj dr. Kolja Poljak. To je ipak ogromna, stara 'kuća' u koju nije ulagano kao u dubrovačku. Ljudi kod nas su ipak nešto radili. Optimist sam, i imam dobru pretpostavku da mogu nešto napraviti.
Nedavno ste bili i na radnom sastanku sa županom Nikolom Dobroslavićem gdje župan i nije baš izrazio zadovoljstvo činjenicom da je država preuzela bolnicu. Kako vi gledate na to?
U ovakvom slučaju, kada postoje veliki dugovi, država je ta koja daje novac, a onda je i logično da država koja daje novac to i kontrolira. Oni su na čelo postavili mene i ja sam odgovoran. Ako ja ne sredim probleme znaju tko je odgovoran. To je kao da vozite auto, idete gdje vas je volja a netko drugi vam plaća benzinu. Da je dubrovačka bolnica bili u nekakvoj ajmo reći idealnoj situaciji, pa da ju je država preuzela, možda bi reagirali negativno, ali ovakvoj situaciji, s ovakvim dugovima, po meni je logično da nas država kontrolira. Mene su tu postavili i ja sam odgovoran.
Mnogi se pitaju zašto baš vi?
Dr. Jerko Ferri Certić
Nisam političar i ponavljam struka iz Zagreba me lobirala.
Nedavno ste izjavili da su prije vašeg dolaska u bolnici pretežno vladali neki 'nesređeni' odnosi.
Tako je. Od 'kralježnice' bolnice prošle godine dogodile su se tako nekakve situacije. Na kardiologiji je bili dosta nezadovoljstava. Ja kad sam napustio mjesto šefa kardiologije, napustio sam ga iako nisam imao nikakvih problema, nitko od mojih četvero, petero kolega nije htio preuzeti to radno mjesto. Znači, tu nešto nije štimalo. Također, zatekao sam loše odnose i na dijelu interne, na kirurgiji i operativnom bloku, JIL-u i upravi bolnice. To je znači 'kralježnica' bolnice i tu je bilo dosta tenzija između šefova. Moja zadaća je da pokušam to riješiti.
Vidite, na kardiologiji imamo dvije mlade kardiologice koje su sigurno među najboljima u Hrvatskoj. Jedna od njih, koja ima američku nostrifikaciju, je sustavno gurana da ide privatno raditi. Međutim, ja sam za to da kada joj završi porodiljni dođe odmah u bolnicu i radi skoro puno radno vrijeme kod nas u bolnici a ostatak ako želi može privatno. Drugim riječima, sačuvao sam mladog i izuzetno kvalitetnog doktora da radi kod nas. Našlo se tu bilo još nezadovoljnih, a mladih i iznimno sposobnih ljudi, kojima sam dao priliku i uspio ih zadržati u bolnici. Tako sam i doktoricu Matanu postavio za šeficu kardiologije. Ona je iznimno sposoban i vrijedan doktor. U Hrvatskoj danas kardiologiju vode ljudi koje rade invazivne metode. I po tome se i mi ravnamo.
Znači, već ste unijeli neke promjene u cilju poboljšanja međuljudskih odnosa, a kakve ste još promijene dosad unijeli?
Ja sam operativac. Neću sjedit u uredu. Sa glavnom sestrom obilazim cijelu bolnicu. Počinjemo rješavati stvari. Od malih do velikih. Tako smo već razgovarali sa tvrtkom Vrtlar da srede okolicu bolnice. Također, riješili smo i problem parkinga unutar 'kuće'. Dogovaramo da se možda unutra bolnice otvori nekakva mala cvjećara koja bi donijela koju kunu. Stopirao sam i neke ugovore vrijedne sve skupa milijun kuna, tipa ugovore od 170 tisuća kuna za zaštitare koji bi navečer stajali u bolnici a nitko to ne bi ni znao da su oni tu. Dalje, stopirao sam i čišćenje izvana bolnice u iznosu 500 tisuća kuna. Sada će to raditi naši radnici koja će dobiti nekakvu naknadu koja će sigurno iznositi manje…
Dočekao me je i problem u kuhinji. Dogovorio sam se sa voditeljicom kuhinje KBC Rebro da dođe na odmor u Dubrovnik a u međuvremenu i da provjeri situaciju u našoj kuhinji, napravi elaborat prema kojem ću ja dalje postupiti. Neću da mi izmišljamo toplu vodu već želim da netko tko je u tome stručan nam kaže kako da postupimo. Još jedan problem dočekao me u praonici. Nestaje nam dosta robe i to već godinama. Planiram i tome stati na kraj jer velika sredstva se na to troše. Znači, zanima me 'kuća' i izvana i iznutra. Od krova do travnjaka. Moja zadaća je da racionaliziram bolnicu i prištedim tamo gdje mogu. Naravno, nikako ne na štetu struke i pacijenata, već negdje gdje 'curi'.
Znači plan za uštedu je više-manje pokrenut, a što je s onime za povećati prihode?
Svakako da je i taj plan u postupku. Naime, u planu mi je otvoriti suradnju s privatnicima. Dosada je nekako postojao taj blago negativan stav prema privatnim ordinacijama liječnika u Dubrovniku. Moj stav prema njima je izrazit pozitivan. Svi su oni naše kolege i oni mogu koristit resurse bolnice ali naravno uz dogovor. Privatnici, poput poliklinika Marin Med ili Glavić, jako često dovode izvrsne specijaliste u Grad ali oni onda rade u neadekvatnim prostorima. A zašto bolnica ne bi ustupila svoje prostorije ali naravno da se bolnici nešto i plati. Na primjer u Dubrovnik dođe vrhunski stručnjak za štitnjaču ja mu ustupim operacijsku dvoranu i on napravi operaciju ali naravno za to plati korištenje sale. Čemu stav 'ti si privatnik i nećeš dolazit?'. Ne razumijem. Mi moramo bolje poslovati, a sala stoji popodne zaključana. Da sam ja bio ravnatelj kada se otvarala poliklinika Marin Med ona bi danas bila u bolnici. Tako bi obostrano puno lakše mogli pomagati pacijentima i jedni drugima.
Privatnici su bili 'crni neprijatelji'?
Upravo tako. A svi privatnici u Dubrovniku meni su partneri i zašto ne bi po nekoj tržišnoj cijeni, koja će odgovarati i njima i nama, ne bi obavljali zahvate u pravim uvjetima. Moram napomenuti, da mi imamo i segment pomorske medicine i to imamo jedini u Hrvatskoj. Znači, to se odnosi na zdravstvene usluge strancima koje oni plaćaju. Mi smo s pomorskom medicinom samo ovaj mjesec zaradili 800 tisuća kuna. Zašto ne bi na primjer kada se dogodi da neki strani državljanin zatraži privatnu operaciju kuka, i zbog toga u Dubrovnik dođe stručnjak za to koji će to obaviti u našim prostorima za što će bolnica biti plaćena. Također, platit će se i naš anesteziolog i instrumentarka. Znači svi će dobiti, uz regularni prihod države, i onaj dodatni. Svi znamo da se resursi bolnice znaju koristit i 'zaobilaznim' putem. Imam velike ingerencije od države da pokušam smanjiti troškove i povećam prihode te da održim dobar nivo zdravstvene skrbi.
Imate li namjeru vraćati neke 'stare' zaposlenike bolnice. 'Šuška' se među doktorima da ćete vratiti šefa anestezije dr. Rikarda Lenza?
Nemam tu namjeru, iako moram reći da je dr. Lenz jedna izvrstan anesteziolog i žao mi je što je otišao u privatnike. S njime ću nadam se u budućnosti surađivati u projektima suradnje bolnice i privatnika o kojima sam maloprije govorio.
Koliko su vam otvorene ruke kod zapošljavanja novih ljudi?
Država mi je tu postavila dosta restrikcija. Ja ću sigurno svoje 'jokere' iskoristit za ekstra klasu doktora. Ima tu nekih planova, a radit će se ili o vrhunskim profesorima ili docentima sa odličnim referencama. Tu moram spomenuti i izvrsnu pedijatricu, doktoricu Mariju Sršen Krstulović kojoj se bliži mirovina. Ona je izvrstan liječnik i borit ću se da ostane jer je ona od vitalnog značenja za ovu bolnicu. Tako da pri zapošljavanju nemam veliki prostor za 'manevrat' ali oni ljudi koji bolnicu mogu dignuti na veći nivo sigurno ću iskoristit i dovesti u Dubrovnik.
Nedavno je bilo govora o poboljšanju Odsjeku za akutne srčane bolesti i intervenciju kardiologiju.
Iako su svi pisalo da je invazivni laboratorij nedavno otvoren, on zapravo postoji od 16. veljače 2009. godine te je od tada do danas napravio oko 850 intervencija (250 akutnih infarkta i oko 600 elektivnih zahvata). Znači on nije nedavno otvoren, već je dolaskom docenta Lukende taj laboratorij nadograđen i poboljšan. Moram reći da su Dubrovčani nekada malo neskromni, bune se na ovu bolnicu, a treba istaknuti da smo, barem što se tiče kardiologije, u zadnji pet godina napravili veliki iskorak. Implantiramo 'pacemakere' i ICD uređaje, imamo tri invazivna kardiologa i imao supervisora iz Dubrave docenta Starčevića koji je 'tata' invazivne kardiologije. Treba istaknuti da 30 posto bolnica u Americi nema invazivni laboratorij.
Koji bi po vama odsjek u bolnici bio prvi sljedeći na redu za poboljšanje kakvo je evo doživjela kardiologija?
Imamo dosta pododsjeka u bolnici. Pročitao sam u Jutarnjem listu da u bolnici u Pakracu imaju 'šest kirurga, četiri šefa'. Tako da ću raditi na tome da u našoj bolnici bude manje tih sitnih pododsjeka a i šefova koji primaju naknade. To svakako želim promijeniti.
Odnose li se te promjene na neka rukovodeća mjesta?
Jasno znam što želim od ove bolnice. Zato i imam ogromnu odgovornost na leđima. Kao u nogometu, trener određuje sistem igre, a igrači, u ovom slučaju šefovi će morati slijediti moju zamisao. Nadam se da tu neće biti problema i sukoba jer ja ovu bolnicu živim 24 sata i namjeravam sprovesti svoje odluke u djela. Moj sistem rada je sljedeći. Evo neki dan je bolesnik sa ortopedije imao pritužbu i zatražio očitovanje. Ja sam mu kazao da mi je krivo što je došlo do problema i da odmah dođe u bolnicu i da ću mu po izboru dati nekog drugog doktora da ga pregleda i da ćemo učinit sve pretrage da on bude zadovoljan. Čovjek naprosto nije mogao vjerovati. To je moj sistem rada. Ako problem dođe do mene nastojat ću da ga popravim naravno na zadovoljstvo pacijenta.
Niste baš bili konkretni o kojim promjenama se radi?
Ne bi sada još ništa ni konkretno govorio osim toga da će promjena u bolnici sigurno biti. Ja već bolnicu jako dobro poznajem, 12 godina sam tu i to ne iz kancelarije, tako da sam upoznat sa odnosima i radom ljudi. Kad dokraja stvorim sliku poduzet ću potrebne mjere.
Dobili smo informaciju od jednog doktora iz bolnice da je nedavno u operacijskoj Sali pronađena mala zmija (otrovnica) te da je moguće se unutra bolnice nalazi leglo. Možete li to prokomentirati?
U ova dva tjedna nisam ništa o tome čuo. Vjerujem da bi znao da se to dogodilo. Naše operacijske sale su iznimno čiste. Pri ugrađivanju pacemakera čak u 2 do 4 posto slučajeva javlja se infekcija. To je veliki postotak i problem. Mi u pet godina, koliko radimo pacemakere nismo dosada imali nijednu infekciju. Da to idemo stalno publicirati rekli bi nam da se lažno hvalimo. To je samo dokaz čistoće i nivo usluge.
Kako to da bolnica nema glasnogovornika?
To je svakako nešto za razmisliti. Baš sad u rujnu u Zagrebu će se održati jedno savjetovanje kako se treba odnositi sa medijima. Ja očekujem neki 'fair play' ali danas se nažalost dominantno prenose loše informacije. Evo sad kad je bio slučaj ove male djevojčice iz Argentine kojoj se kosa zaplela na bazenu nitko ne spominje kako je u tom tragičnom događaju naša Hitna pomoć odlično reagirala. Naime, ona je reanimirana, intubirana i dovedena u našu bolnicu. Znači u našem JIL-u dobila je maksimalnu dijagnostiku i skrb, a prebačena je u Split zato jer oni imaju intenzivnu jedinicu za pedijatriju koju mi nemamo koja se može pobrinuti za bilo kakve komplikacije u takvim sluačajevima.
Još bi samo htio istaknuti, a nitko to ne spominje, su AED uređaji, koji služe za oživljavanje u slučaju infarkta. Dubrovnik ih ima čak dvanaest, a neki od njih se nalaze u aerodromu, Gradskoj kavani, terminalu za kruzere bazenu u Gružu, zidinama, zgradi PGM Raguse… Napravljena je i edukacija, odnosno tečajevi, u kojima su instruktori iz Zagreba na lutkama pokazivali kao se koristi uređaj. Znači imamo uz toliko broj uređaja imamo i licencirane ljude koji se znaju s njima koristit u slučaju da se tako nešto dogodi.
