Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac odgovarao je na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je predložen rebalans proračuna za ovu godinu. Prihodi će ostati na razini od 33 milijarde eura, uz povećanje od tek oko 30 milijuna eura u odnosu na izvorni proračun, dok će se rashodi smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura.
Primorac je istaknuo da se, umjesto planiranog agregatnog manjka od 161 milijun eura, sada planira višak od 94 milijuna eura. Međutim, rezultat jedinica lokalne i regionalne samouprave je nepovoljniji, s planiranim konsolidiranim manjakom od 333 milijuna eura, dok je izvornim proračunom planirano da će lokalna država biti u plusu od 520 milijuna eura.
Deficit konsolidirane opće države prema ESA metodologiji povećava se s 2,4 na 2,9 posto BDP-a, no Primorac je naglasio da je to i dalje u skladu s Maastricht kriterijima, budući da je manji od tri posto.
Ministar je izrazio zadovoljstvo uštedama i racionalnim upravljanjem resursima, ističući da su rashodi u rebalansiranom proračunu manji za 223 milijuna eura, čime se deficit državnog proračuna smanjuje sa četiri na 3,8 milijardi eura ili na 4,2 posto BDP-a.
Osim toga, najavio je revidiranje makroekonomskih pokazatelja, uključujući prognozu inflacije koja će se revidirati za oko 0,5 postotnog boda naviše.
Inkluzivni dodatak i isplata zaostataka
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je novinarima da se stavka za inkluzivni dodatak usklađuje sa stvarnim trošenjem novaca. Ovaj dodatak objedinjuje četiri vrste naknada, a očekuje se da će se potrošiti više sredstava nego što je bilo planirano na kraju 2024. godine.
Piletić je naglasio da se isplata zaostataka smatra značajnom stavkom u ovoj godini, uz tekuće isplate aktivnim korisnicima. Također, očekuje se da će digitalizacija i povećanje broja vještaka ubrzati proces izdavanja rješenja.
Ministar je istaknuo da među 105 tisuća osoba u procesu izrade nalaza i mišljenja, više od 15 tisuća aktivnih korisnika ponovno predaje dokumentaciju, što sugerira da je broj onih koji nemaju pravo veći nego što se očekivalo.
Govoreći o pregovorima sa sindikatima, Piletić je napomenuo da su oni započeli još u lipnju, ali su obustavljeni na prijedlog sindikata. Očekuje se nastavak pregovora kako bi se postigao dogovor o novim pravima.
Ova sjednica Vlade donijela je važne odluke koje će utjecati na financijsku stabilnost i socijalnu politiku u Hrvatskoj.
vlada.gov.hr