Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je okvir rebalansa proračuna za ovu godinu. Cilj rebalansa je zadržati odgovorno upravljanje javnim financijama, osigurati proračunsku stabilnost, nastaviti ulaganja u kvalitetniji život građana i u gospodarstvo, istaknuo je. Novi plan predviđa ukupne prihode od 33 milijarde eura, što je povećanje od 30-ak milijuna eura u odnosu na prvotni plan, dok su ukupni rashodi planirani na 36,8 milijardi eura, što je smanjenje za 223 milijuna eura.
„Rebalansom se osigurava više od milijardu eura dodatnih sredstava za građane, za mirovine i mirovinska primanja, za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, za socijalne i rodiljne naknade“, kazao je premijer Plenković.
Dodao je da se snagom redistribucije državnog proračuna provodi društveno načelo solidarnosti.
Osigurana su i sredstva za ulaganja u poljoprivredu i u željeznički sektor, kao i za 9. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva.
Kroz EU fondove i Nacionalni program oporavka i otpornosti usmjerava se 286 milijuna eura na revidirane prioritete - obrambena otpornost, sigurnost, civilnu zaštitu i održivo upravljanje vodama.
„Naš cilj je da proračun bude održiv, da podržava razvoj, da je prioritetno usmjeren na građane i da odražava stabilnost ekonomske i socijalne politike Vlade“, rekao je Plenković.
Očekuje se da će deficit opće države iznositi 2,9 posto BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati, s 57,6 posto na kraju 2024. godine, na 56,9 posto do kraja ove godine.
Realni rast BDP-a Vlada projicira na 3,3 posto.
„Želimo da ovaj proračunski rebalans omogući nastavak održivoga razvoja, sigurnost naših građana i snaženje hrvatskoga gospodarstva“, poručio je predsjednik Vlade.
Europski čelnici u Kopenhagenu o sigurnosti i obrani te daljnjoj podršci Ukrajini.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklom tjednu. Jučer i prekjučer je sudjelovao na neformalnom sastanku Europskog vijeća i sedmom sastanku Europske političke zajednice u Kopenhagenu, na kojima su glavne teme bile sigurnost i obrana te podrška Ukrajini.
U kontekstu financiranja obrambenih sposobnosti država članica, odnosno Instrumenta SAFE, premijer je podsjetio da je Hrvatskoj tentativno odobreno 1,7 milijardi eura.
To će doprinijeti, dodao je, ispunjenju ciljeva postavljenih na summitu NATO-a u Haagu o izdvajanju 3,5 posto BDP-a za obranu plus 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti.
Hrvatska doprinosi energetskoj sigurnosti u ovom dijelu Europe.
Tijekom boravka u Kopenhagenu premijer se susreo s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom te još jednom odbacio teze mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska nastoji profitirati. „Naprotiv, poručio je, Hrvatska sa svojim kapacitetima energetske infrastrukture nastoji pomoći osiguravanju energetske sigurnosti u ovom dijelu Europe“, istaknuo je.
Dogovorili su da se uskoro održi sastanak JANAF-a i MOL-a kako bi se našlo rješenje za tu situaciju, izvijestio je premijer.
Razgovarao je i s predsjednikom Srbije Vučićem o američkim sankcijama koje bi trebale stupiti na snagu 8. listopada, a koje bi zbog vlasničke strukture NIS-a onemogućile JANAF-u daljnje transportiranje sirove nafte prema rafineriji u Pančevu.
Podsjetio je da JANAF opskrbljuje 95 posto potreba Srbije za sirovom naftom.
„U dijalogu smo i sa Srbijom i s američkom administracijom i s Europskom komisijom“, dodao je, u nastojanju da se taj problem vlasničke strukture riješi.
Uloga Hrvatske u daljnjem proširenju Europske unije.
Jutros se sastao s povjerenicom Europske komisije za proširenje Martom Kos, a razgovarali su o procesu proširenja, osobito ulozi Hrvatske prema zemljama jugoistoka Europe i prema Ukrajini i Moldovi.
„Želimo da svi ispunjavaju kriterije i ostvaruju napredak“, poručio je istaknuvši da je hrvatsko iskustvo, kao zadnje članice koja se prije 12 godina pridružila Europskoj uniji, na raspolaganju.
Posebno je istaknuo važnost ubrzanja pristupnog procesa Bosne i Hercegovine te čestitao predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto na usvajanju Reformske agende koja je bila važna za osiguravanje gotovo milijardu eura europskih sredstava za projekte u BiH.
Dodao je da je Hrvatska osobito spremna raditi dalje korake u energetskom smislu kako bi se realizirao projekt južne plinske interkonekcije, odnosno izgradnje plinovoda od Dugopolja prema granici s BiH te, nakon toga, plinifikacije teritorija Federacije BiH.
Snaženje položaja naših umirovljenika; u prosincu isplata godišnjeg dodatka.
Osvrnuo se i na Međunarodni dan starijih osoba, koji je obilježen prije dva dana. Podsjetio je na najavljenu mjeru o izdvajanju čak 210 milijuna eura za novost uvedenu izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a to je godišnji dodatak za svih milijun i 230 tisuća umirovljenika.
U ovoj godini, dodao je, taj dodatak iznosi 6 eura za svaku godinu staža, čime će prosječni isplaćeni dodatak iznositi 171 euro.
Isplatom tog dodatka, naglasio je, u prosincu prosječna sveukupna mirovina povećat će se na 704 eura.
„Time se približavamo našem programskom cilju Vlade o prosječnoj sveukupnoj mirovini od 800 eura do kraja mandata, odnosno do sredine 2028“, kazao je predsjednik Vlade.
Podsjetio je da je od početka mandata ove Vlade prosječna sveukupna mirovina do sada narasla s 357 na 690 eura.
Uvedena je i naknada za starije osobe, promijenjena formula za usklađivanje mirovina u korist umirovljenika, a u međuvremenu je u kriznom razdoblju isplaćeno čak 11 jednokratnih potpora.
Omogućen je i rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine.
Grade se i centri za starije osobe u 18 hrvatskih županija, a planiraju se i novi natječaji.
Hrvatskoj stranci umirovljenika zahvalio je na podršci odluci koja je donesena te najavio nastavak dijaloga i u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike te razgovore s Maticom i Sindikatom umirovljenika.
Novih 835 milijuna eura za NPOO.
Ovaj tjedan Europska komisija Hrvatskoj je uplatila novih 835 milijuna eura iz šeste tranše Mehanizma za oporavak i otpornosti. Hrvatska je među onim zemljama koje su najučinkovitije u povlačenju sredstava iz tog instrumenta, a do sada nam je isplaćeno 5,3 milijarde eura.
U tom je kontekstu dodao da je upravo prije sjednice Vlade dodijeljeno 35 ugovora za izgradnju ili rekonstrukciju škola i sportskih dvorana u vrijednosti od 193 milijuna eura, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s ciljem uvođenja jednosmjenskog rada u svim hrvatskim osnovnim školama. Cijeli investicijski ciklus u obrazovanje, dodao je, vrijedan je čak 2,7 milijardi eura.
Brojni projekti za razvoj obrazovne, zdravstvene i prometne infrastrukture.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je otvaranje obnovljene Ekonomske škole u Zagrebu, polaganje kamena temeljca za osnovnu školu u zagrebačkom naselju Lanište, a u ponedjeljak će se u Osijeku otvoriti nova zgrada 1. gimnazije.
Potpisan je i ugovor vrijedan 20 milijuna eura za treću fazu obnove KBC-a Zagreb.
U promet je pušten i prvi baterijski vlak u Hrvatskoj, proizveden u Končaru, vrijedan 17 milijuna eura.
Dodijeljen je ugovor o bespovratnim sredstvima za ZET, za punionicu električnih autobusa u pogonu Podsused, vrijednu 27 milijuna eura.
Za KB u Mostaru uručen je ugovor vrijedan 9,5 milijuna eura, u okviru prekogranične suradnje Hrvatske i BiH.
U Splitu su uručeni ugovori za modernizaciju KBC-a Split te za Sveučilišne sportske igre 2028.
U Čakovcu je otvorena nova zgrada Edukacijsko-rehabilitacijskog centra, posebno važan za djecu s poteškoćama u razvoju.
Obilježen je i Dan Carinske uprave kao i Dan policije te 75 godina HGSS-a, a danas će se obilježiti 150. obljetnica Državnog zavoda za statistiku.
Najavio je da će se u ponedjeljak otvoriti dionica od Belog Manastira do mađarske granice na Koridoru Vc.