Recesija i besparica utječu na mentalno zdravlje

Oni koji su pretrpjeli financijske poteškoće zbog  silovitog gospodarskog pada vjerojatnije je da će biti depresivni, tjeskobni i danas, desetak godina kasnije konzumiraju droge, potvrdilo je novo istraživanje objavljeno u Clinical Psychological Science. "Pojedinci koji su doživjeli čak i jedan učinak recesije još uvijek su imali veće izglede za gotovo sve nepovoljne rezultate mentalnog zdravlja koje smo ispitivali - uključujući klinički značajne simptome depresije, generalne anksioznosti, panike i probleme sa zloporabom droga", rekla je vodeća istraživačica Miriam Forbes iz Macquarie Sveučilišta u Sydneyu, piše New York Post.

"I ove su šanse bile još veće kod određenih sociodemografskih skupina koje su pretrpjele značajne gubitke tijekom recesije ili koje nisu imale financijsku sigurnost." "Velika recesija" započela je u prosincu 2007., a završila u lipnju 2009 . Forbes i njezin bivši kolega sa Sveučilišta u Minnesoti, Robert F. Krueger, izvukli su podatke iz tekućeg istraživanja među ljudima u dobnom rasponu od 25 do 75 godina; konkretno, pregledali su statistiku prikupljenu tri godine prije početka i nakon završetka recesije. Neke ranije studije zapravo su pokazale mali pad negativnih simptoma mentalnog zdravlja između razdoblja prije recesije i godina nakon.

Međutim, Forbes i Krueger otkrili su da će oni koji su pretrpjeli poteškoće kao posljedica implodirajuće ekonomije - poput bankrota, gubitka kuće i ovrhe i otpuštanja posla - vjerojatnije prijavljivati ​​simptome depresije, tjeskobe, paničnog poremećaja i zlouporabe opojnih droga. Neki su u anketi više osjećali posljedice. Na primjer, vjerovatno da će osobe bez fakultetske diplome trpiti anksioznost, posebice u vezi s njihovim izgledima za posao. I otkrili su da su ljudi koji su samohrani ili su živjeli sami i koji su nisu imali stan, češće uzimali drogu.

Više pročitajte OVDJE.