Pokazati spremnost- U njemu je definirano kako bi Hrvatska mogla smanjiti deficit i dug. Postoje reformske mjere koje Hrvatska treba implementriati. Europska komisija je to vrlo jasno rekla. Naglasio bih da je ovo pitanje fokusa i implementacije. Fokus će biti ključan za novu Vladu. Njime ćemo demonstrirati kreditnim agencijama i Europskoj komisiji da smo spremni provesti reforme. Vjerujem da ćemo uspjeti popraviti kreditni rejting - poručio je Orešković u dijelu intervjua u kojem govori o izvješću Bruxellesa o Hrvatskoj.
Provedba mjera koje su za Hrvatsku sastavili eurokrati neće biti nimalo lagana. Europsku komisiju - vidi se to iz njenih brojnih izvješća - ponajviše brine visina proračunskog manjka u Hrvatskoj i prespora dinamika njegova smanjenja, kao i velik rast javnog duga. To su i razlozi zbog kojih se Hrvatska praktično od pristupanja Uniji našla u proceduri prekomjernog deficita (EDP). Stoga iz Bruxellesa već duže vrijeme upozoravaju da Banski dvori moraju pojačati napore na dovođenju u red javnih financija. To podrazumijeva intenziviranje reformi, od kojih su sve hrvatske Vlade dosad uglavnom bježale glavom bez obzira.
Među mjerama koje bi Hrvatska trebala provesti, ističe se u dosadašnjim preporukama Europske komisije, strukturne reforme zauzimaju ključno mjesto. Mirovinski i zdravstveni sustav kakav danas imamo u Hrvatskoj sve je teže održiv i velik je teret za državnu blagajnu. Eurokrati zato, među ostalim, preporučuju da se stane nakraj raširenoj praksi odlaska u prijevremenu mirovinu, i to povećanjem penalizacije za rani odlazak s tržišta rada, kao i da se dodatno poradi na smanjenju troškova zdravtsvenog sustava. Preporučuju i da se krene u reformu sustava socijale.
Rengen eurokrata pokazuje i znatna preklapanja nadležnosti između državne i lokalnih vlasti. Posljedica toga su veći javni rashodi i nekvalitetnije upravljanje javnim novcem, ali i slabije korištenje novca iz fondova EU. Posebno upozoravaju na potrebu racionalizacije nabujalog sustava državnih agencija, kao i na potrebu smanjenja parafiskalnih nameta.
Što s javnim tvrtkama?Otvorena rana hrvatskih javnih financija ostaju i plaće u javnom sektoru. Ili, preciznije, način njihova određivanja. U Bruxellesu, naime, smatraju da bi njihovu visinu trebalo vezati uz proizvodnost rada i opće stanje gospodarstva, no dodaju da taj cilj treba ostvariti dogovorom sa socijalnim partnerima.
Jedna od trajnih zamjerki Bruxellesa Hrvatskoj tiče se javnih poduzeća, odnosno načina upravljanja njima. Europska komisija preporučuje da se njima upravlja profesionalnije i transparentnije, a zagovara i ubrzanje privatizacije, posebno manjinskih vlasničkih udjela koje država još ima u brojnim tvrtkama.
Neke od preproruka Bruxellesa odnose se i na prihodnu stranu proračuna. U Europskoj komisiji tako preporučuju uvođenje poreza na nekretnine i unapređenje sustava PDV-a. Sam Orešković u intervjuu za Jutarnji istaknuo je da se ne zalaže za masovno oporezivanje nekretnina, pogotvo ne onih građana koji imaju samo jednu nekretninu. Umjesto toga, zagovara oporezivanje “druge, treće ili pete” nekretnine, i to ponajprije radi stavljanja u funkciju “mrtvog kapitala”. Kad je riječ o PDV-u, mandatar za sastavljanje Vlade rekao je da se zalaže za smanjenje opće stope PDV-a, koja je u Hrvatskoj među najvišima u Europi, no tek nakon što se riješi problem sive ekonomije.
Kakve reforme Bruxelles traži od Hrvatske1. pojačati nadzor nad potrošnjom kako iz državnog, tako i iz lokalnih proračuna
2. uvesti porez na nekretnine i poboljšati prikupljanje prihoda od PDV-a
3. unaprijediti upravljanje javnim dugom
4. povećati kazne za odlazak u prijevremenu mirovinu
5. smanjiti rizik koji zdravstveni sustav predstavlja za proračun
6. plaće vezivati uz proizvodnost i opće stanje u gospodarstvu
7. provesti reforme u sustavu socijalne skrbi
8. smanjiti preklapanja između središnje i lokalnih vlasti
9. racionalizirati sustav državnih agencija
10. bolje upravljanje državnom imovinom i ubrzanje privatizacije
11. smanjiti parafiskalne namete
12. povećati učinkovitost i kvalitetu pravosuđa, posebno trgovačkih sudova
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE.