Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom svibnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 24,8 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25 posto ili najviših 34 posto u veljači prošle godine). Unatoč padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka, ali sa sve manjom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom.
HDZ-u je nakon prošlomjesečnih izbora za Europski parlament povećana izborna potpora i sada iznosi 19,5 posto (prema 18,8 posto u travnju, odnosno 16,2 posto u lanjskom svibnju). Uz te dvije stranke, izborni prag na nacionalnoj razini prelaze Hrvatski laburisti s izborom od 9 posto (prema 9,2 posto u travnju; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu, 10,2 posto).
Izbor Vesne Pusić za predsjednicu HNS-a povećao je izbor ove stranke u posljednja dva mjesečna istraživanja (u svibnju 3,3 posto, u travnju 2,8 posto, dok je u ožujku potpora bila svega 2,6 posto). HSS je peti s izborom od 2,6 posto, a slijedi HSP dr. Ante Starčević s 2,5 posto. HDSSB je sedmi s 2,3 posto, dok su Nezavisna lista Ivana Grubišića i HSP na 2 posto.
LESAR POPULARNIJI OD MILANOVIĆAPredsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 43,9 posto izbora (prošli mjesec 43,8 posto) najpozitivniji je političar u zemlji, čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2 posto (prošli mjesec 7,1 posto), a premijer Milanović s izborom od 4,7 posto je na trećem mjestu. Četvrto mjesto dijele Vesna Pusić i Ruža Tomašić s po 3,3 posto. Slijede Ivan Grubišić s 2,8 posto, Slavko Linić s 2,4 posto, Jadranka Kosor s 2,3 posto te Milan Bandić i Tomislav Karamarko s po 2,2 posto izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 29,6 posto izbora, dok je Zoranu Milanoviću na drugom mjestu porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i sada iznosi 16,4 posto (prema 14 posto iz travnja).
Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,2 posto prema 13 posto iz travnja). Slavko Linić s izborom od 9,4 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 9,1 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 4,2 posto izbora drži šesto mjesto.
Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 3 posto je na sedmom mjestu. Ruža Tomašić je s 1,9 posto na osmom mjestu, a u prvih su deset političara još Vladimir Šeks s 1,1 posto izbora i Vesna Pusić s 0,5 posto.
U posljednjem istraživanju izdvojila se jedna tema po učestalijem izboru za događaj/temu mjeseca travnja: gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika, rast cijena s izborom od 25 posto. Slijede tri teme s izborom od 6 do 8 posto: izbori za Europski parlament (8,8 posto), prosvjed na Trgu bana Jelačića protiv uvođenja dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru (7,5 posto) te teška prometna nesreća u Slavonskom Brodu (6,9 posto).
Četiri su događaja s izborom između 4 i 6 posto: poplave i klizišta zemlje (5,8 posto), odluka o sanaciji duga zdravstvenog sustava (4,7 posto), najava privatizacije CO-a i HPB-a (3,4 posto) te najava prvosvibanjskog prosvjeda sindikata (3,4 posto). Sve su ostale teme zabilježile rjeđi izbor.
Vlada RH u svom šesnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 50,9 posto građana (prema 49,7 posto iz travnja), uz 14,5 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine, ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 34,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.