Slučajno ili ne, njemački parlament je zaprijetio da možda neće ratificirati pristupni ugovor
, drugi najjači brodar na svijetu, najavio mogućnost preuzimanja dijela riječke luke, koja bi time preuzela veliki dio špediterskog kolača za prijevoz kineske robe u EU, dosad rezerviranog za
.
To je produbilo sumnje da iza zaustavljanja hrvatskog ulaska u Europsku uniju ne stoje samo politički razlozi (hrvatska nespremnost) već i oni ekonomski. Naime, teško je za pretpostaviti da će Njemačka, kao najjača europska ekonomska sila, bez borbe prepustiti Hrvatskoj ogromnu zaradu koju joj donosi uvoz kineske robe kroz najveću luku na kontinentu, onu u Hamburgu.
Kineske investicije u Luku Rijeka upalile 'crveno svjetlo' u Njemačkoj
'Crveno svjetlo' u njemačkom parlamentu navodno je upaljeno još prije pola godine nakon zagrebačkog susreta premijera Zorana Milanovića s predsjednikom Uprave Cosca, Wei Jianfuom. Nakon izuzetno uspješnih razgovora Kinezi su izjavili da namjeravaju graditi novi kontejnerski terminal riječke luke na otoku Krku, ali u paketu s tom investicijom, vrijednom do milijardu eura, s kineskim kooperantima, rekli su, žele graditi i nizinsku prugu od Rijeke do mađarske granice, koja bi skratila put dalekoistočne robe za desetak dana.
Upravo ovih dana ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić ugostit će i kineskog pomoćnika ministra vanjskih poslova Song Taoa, koji će, očekuje se, postaviti pitanje ulaganja u riječku luku.
Uoči sastanka u javnost su procurile informacije da su Kinezi ozbiljno 'zagrizli' a osim krčkog terminala i nizinske pruge, gradili bi čak i novi Krčki most, kako bi njihova roba čim lakše i brže stizala na europska tržišta.
Međunarodni natječaj za nizinsku prugu trebao bi biti raspisan do kraja godine i procjenjuje se da bi se gradila do 2019. godine.
Rijeka je Kinezima bliže tisuću nautičkih milja od Hamburga
Iako je riječ o dugoročnom projektu, već je izgledno da bi Rijeka mogla preuzeti velik dio prometa luke u Hamburgu, jer je Kinezima bliža za više od tisuću nautičkih milja, pa se za gradnju pruge interesira i Deutsche Bahn kako bi hamburšku luku zadržao u igri.
U tom svjetlu, ističu analitičari, treba promatrati najnoviji njemački pritisak na Hrvatsku.
Inače, New York Times je prije desetak dana objavio veliku reportažu o grčkoj luci Pirej, čija je dva terminala Cosco preuzeo za pola milijarde eura i samo u zadnju godinu dana udvostručio teretni promet zaposlivši stotine ljudi.
Preporod Pireja pod kineskom upravom mogao bi biti vrijedan i hrvatskom pregovaračkom timu, jer streloviti porast prometa u luci puni i opustošenu grčku blagajnu, a terminali koji su ostali u domaćem vlasništvu i dalje bilježe loše poslovne rezultate.