Koliko je tona badema ispod nje, ni sama ne zna ova mlada agronomkinja. Popela se na brdo badema kako bi izmjerila vlagu u ljusci. Ovo je ovosezonski urod s velike plantaže u benkovačkom kraju. Ima tu još mnogo posla s pobranim bademima.
“Nakon ovog mog gackanja, oni idu na krckanje i tada ih više ne smijemo gaziti”, govori Katarina Nekić- Pijaca, glavna agronomkinja u proizvodnji badema.
Imaju i stroj koji služi za sušenje badema. ” Ovi bajami su osušeni, više nisu kvarni. Ne može doći plijesan. Trebaju ići na krckanje i to je to”, govori Luka Stanić čija je obitelj u proizvodnji badema.
Plasirati ekološke bademe na tržište diljem svijeta nije problem. No mi zadovoljavamo samo svojih dvadeset posto potreba. Sve ostalo je uvoz. Tek rijetki su prepoznali unosnu računicu uzgoja badema. Zašto je tako?
“Iako je uvriježeno mišljenje da podnosi suše i minuse, sve on to podnosi, ali ne može donijeti plod, rod, ako nema vode. Tako da je puno vode potrebno”, naglašava za HRT Katarina Nekić-Pijaca, glavna agronomkinja u proizvodnji badema, Vukšić.
Badem prodaje se i za 200 kuna po kilogramu. No ne donosi brzu zaradu jer treba čekati da stablo stasa, punu plodnost i do šest, sedam godina.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.