Kreditni rating pojedine države je, najjednostavnije rečeno, procjena sposobnosti te države za vraćanje kredita i ispunjavanje svojih financijske obveze. I kad kao pojedinac idete u banku po kredit, ona će isto tako procijeniti vaš kreditni rating i on će poslužiti kao mjerilo za odobravanje kredita. Procijenit će imovinu tražitelja kredita, postojeće dugove, prihode, pogledat će je li on već nekom jamac za kredit što također umanjuje kreditnu sposobnost, pogledat će kakav teret ili založna prava imate na svojoj imovini, autu, stanu ili kući. Ako banka zaključi da vi iz svojih primanja nećete moći vraćati traženi kredit, ili da ste do sad bili nepouzdan platiša – recimo, u nekoj ste drugoj banci nekad u prošlosti podigli kredit i niste ga uredno vraćali, što se vidi iz HROK-a, Hrvatskog registra obaveza po kreditima – kredit vam vjerojatno neće biti odobren. Slično je i s cijelim državama, samo je tu procjena mnogo složenija i ovisi od mnogo više toga.
Pri ocjeni ratinga bilo koga – privatne osobe, tvrtke, ili pak cijele države – banka ispituje osobni integritet, ugled, i ekonomski položaj onog tko je došao po kredit. Ugled je zapravo ključan: ako ste svojim dotadašnjim ponašanjem ukazivali da stabilno poslujete, ne upadate u dugove koje ne možete vraćati, ne trošite preko svojih mogućnosti, ne samo da ćete lakše dobiti kredit, nego će i kamata biti manja. Jer, kamata je zapravo premija na rizik, i što je veći rizik da kredit nećete moći vraćati, kamata je veća. Zato u starom, dobrom, konzervativnom bankarstvu važi pravilo da se nikad ne posuđuje novac nikom kome je on očajnički potreban. Samo onima koji ga ionako već imaju. Grubo zvuči, ali sve drugo često dovodi primatelje kredita u situaciju da posuđen novac ne mogu vraćati. Ukratko, banke radije posuđuju bogatima nego sirotinji, i to s razlogom. Dakle, renome i image države su ključni kod određivanja ratinga. Svaka agencija ima svoje oznake, no S&P države rangira, obzirom na mogućnost izvršavanja dugoročnih obaveza, ovako:
Investicijski stupnjevi:
- AAA: Najviši kreditni rating koji postoji. Daje se državama i tvrkama s iznimno visokim kapacitetom za ispunjavanje svojih financijski obveza, bez grijehova iz prošlosti. ‘ Kreditni rizik je praktički nepostojeći, i zemlja je u osnovi otporna na teškoće koje bi mogle biti uzrokovane svjetskom situacijom. Takav rating imaju Švicarska, Njemačka, Luxembourg, Švedska, Kanada, Hong Kong, Singapur, Danska…
- AA: Tek se minimalno razlikuje od najvišeg AAA. Daje se onima s visokim kapacitetom za ispunjavanje svojih financijski obveza, i s vrlo malim kreditnim rizikom, gotovo zanemarivim. Podrazumijeva visoku kvalitetu dužnika, ali tu postoji mala sumnja da bi se na dugi rok mogle pojaviti određene teškoće, a dodatno se dijeli na AA+, te na AA i AA-. Sve kategorije osim najviše i najniže imaju tri potkategorije, plus, minus, i bez predznaka. Zemlje s ratingom AA+ su SAD, Finska, Austrija, Nizozemska, ali i EU u cjelini. To su vrlo stabilne zemlje, a malo ispod njih su Francuska, Kuvajt, Katar, Belgija, Novi Zeland, i tako dalje, s oznakom AA. Na dnu ove kategorije su AA- države, poput Kine, potom ekonomski uspješnog ali visoko zaduženog Japana, Čilea, Češke…
- A: I tu se, kao i kod svih koji počinju slovom “A”, radi o zemljama s viskom sposobnošću servisiranja dugova, ali nešto više izloženim vanjskim čimbenicima, poput promjena ekonomskih okolnosti u svijetu, dakle čija bi mogućnost vraćanja kredita donekle mogla ovisiti o kretanju svjetskih tržišta, te kod njih postoje određeni potencijalni problemi koji ne postoje kod dvije najviše rangirane kategorije. U A+ spadaju Irska koja je nedavno bila jako pogođena dužničkom krizom, ali se brzo i uspješno oporavlja, i Izrael, izložen situaciji na bliskom istoku. Osrednje ali stabilne države kao što su Slovačka, Trinidad i Tobago, Oman, a A- imaju afričko ekonomsko čudo Botswana, već desetljećima vrlo stabilna ekonomija koja je postupno i bez kriza napredovala od najsiromašnije do jedne od najbogatijih zemalja kontinenta, Slovenija, Poljska, Malezija, Litva, Letonija…
- BBB: To je najniži investicijski rating. Zemlje iz te kategorije imaju dostatne kapacitete da ispune svoje financijske obaveze, ali su mnogo osjetljivije na promjene ekonomskih okolnosti ili promjene na svjetskim tržištima poput svjetskih kriza, i to može utjecati na njihovu mogućnost otplate dugova. I tu imamo BBB+, gdje spadaju primjerice Kazahstan i Meksiko, u kategoriji BBB su Španjolska, Kolumbija, Filipini, a u BBB- su zemlje kojima prijeti da izgube investicijski rating: Brazil, Indija, Rumunjska, Maroko, Urugvaj, Južnoafrička republika… i čak i jedna od razvijenih europskih država, prezadužena i loše vođena Italija.
Ne-investicijski stupnjevi (također poznati kao spekulativni, ili, kolokvijalno, “junk”, odnosno “smeće”)
- BB: Dužnik označen kao ‘BB’ je kratkoročno manje ranjiv nego drugi iz “junk” kategorije, ali se suočava s velikim nadolazećim problemima i izložen je spram bilo kakvih promjena u poslovnim, financijskim ili ekonomskim uvjetima. Bilo kakve promjene mogu dovesti u pitanje njegovu mogućnost da uredno plaća svoje obaveze. Bugarska, Rusija, Turska, Mađarska, to su zemlje s BB+ statusom. U BB kategoriji smo mi, Costa Rica, Guatemala, Jordan, Makedonija, i Portugal, najzaduženija europska ekonomija nakon Grčke. No, izgledi su da ćemo uskoro dobiti BB- status, gdje su Angola i Bangladeš. Tu su još i Nigerija, Srbija, Gabon, Mongolija, Vietnam… i druge “jake” ekonomije.
- B: Dužnik označen s ‘B’ je ranjiviji od onog s BB stupnjem, ali u ovom trenutku još uvijek može stizati svoje obaveze. Promjene u poslovnom okruženju vjerojatno će ga dovesti do toga da neće moći plaćati. Najbolje rangirana B zemlja je Albanija, s B+ ocjenom, a tu su i Honduras, Kenija, Mozambik, Papua Nova Gvineja, Uganda… Do te kategorije ćemo vjerojatno dospjeti za koju godinu. Libanon, Gana, Bosna i Hercegovina, Runada, i slični spadaju u sredinu B kategorije. U B- spadaju Pakistan, Bjelorusija, Egipat…
- CCC: Dužnik iz ove kategorije je posve ovisan od toga da mu uvjeti poslovanja trenutko idu na ruku, kako bi mogao ispunjavati obveze. Plaćanja su upitna. U toj kategoriji je tek nekolicina zemalja: Jamajka s CCC+, Ukrajina s CCC, i Grčka s CCC- – dakle zemlja koja je praktički u bankrotu, iako još ne prema privatnim povjeriocima, već samo prema MMF-u. Grčka je krajem prošlog mjeseca prebačana iz CCC u CCC-. Ali može biti i gore.
- CC: Koristi se kad se bankrot još nije definitivno dogodio, ali je vrlo izvjestan, neovisno o vremenu kad će se dogoditi. Kod CC i svih nižih kategorija više nema podjela na plus i minus.
- R: Zemlja koje je zbog svog financijskog stanja pod strogim stranim nadzorom. Praktično stečajna uprava, koja ima ovlasti odlučiti prema kome će se vršiti plaćanja kad za njih ima novca.
- SD i D: Trenutno status SD imaju Argentina – koja je službeno u bankrotu – i Grenada. Default je proglašen, zemlja je bankrotirala, i prema vjerovanju S&P-a uskoro će bankrotirati prema svim svojim obavezama. SD se koristi kad se radi o djelomičnom bankrotu, uz eventualnu mogućnost izbjegavanja potpunog. D se koristi kad se vjeruje da zemlja neće biti u stanju platiti baš nikom ništa po svojim obavezama, kako dospijevaju.
Uglavnom, na slici možete točno vidjeti gdje stoji koja europska država, trenutno. Od bankrota nismo predaleko. Povijesno, hrvatski kreditni rating se uvijek kretao u nižim stupnjevima investicijskog, a u kategoriju “junk” smo upali za mandata ove vlade, i tonemo sve dublje. Sve od 1997, pa do kraja 2011., hrvatski kreditni rating se kretao na razini BBB, što je najniži investicijski rating. 2003. godine smo se s BBB- popeli na BBB, i sve je stajalo na BBB stabilan do 2010., kad su izgledi promijenjeni u “negativne”. Ipak, Hrvatska je Milanovićevu vladu dočekala u kategoriji BBB-, dakle još uvijek investicijskoj, onoj koja se ne smatra problematičnom. U međuvremenu smo potonuli za dvije kategorije, a uskoro ćemo kako stoje stvari za još jednu.