Francuski konzultanti uskoro bi trebali iznijeti rezultate studije predizvodljivosti za povezivanje Hrvatske, a koju je financirao EK. O tim rezultatima ovisi i stajalište EK-a hoće li sufinancirati gradnju koridora ili mosta. Od svih opcija – tunel, trajekt, most, koridor – prema dosad dostupnim informacijama, najviše bodova dobili su most i koridor.
No upućeni tvrde da je most jedino realno rješenje. Taj projekt izmijenjen je prije početka izrade studije te je znatno snižena cijena u odnosu na prošli projekt, na oko 285 milijuna eura, a ispunjava i bitne kriterije povezanosti, dostupnosti i sigurnosti, odnosno schengenske kriterije. Usto, gotovo sva potrebna dokumentacija za gradnju mosta već je spremna.
Stav SarajevaZaobilaznica oko Neuma najbolji je način povezivanja područja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske, a svako drugo rješenje koje bi bilo ponuđeno imalo bi isključivo političku dimenziju, izjavio je u nedjelju u Sarajevu pomoćnik ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Izet Bajrambašić. Govoreći kao uvodničar na okruglom stolu nevladine udruge 'Krug 99' posvećenom problemu pomorske granice BiH, Bajrambašić je konstatirao kako su u usporedbi s neumskom zaobilaznicom sva druga rješenja, pa i
Pelješki most, neracionalna.
Stoga pomoćnik ministra očekuje od konzultantske kuće koju je angažirala Europska komisija da zaobilaznicu predloži kao optimalni model za povezivanje hrvatskog teritorija.
'Ukoliko francuski konzultant 'Safage' bude radio stručno i profesionalno na prvom mjestu to će biti obilaznica oko Neuma. Ukoliko bude radio pod pritiskom, onda rješenje može biti bilo koja druga opcija koju prihvati Europska unija', izjavio je Bajrambašić.
On je ustvrdio da je Hrvatska odgovorna za postojeći prijepor između dvije države oko crte razgraničenja na moru.
Hrvatska je 'jednostrano preuzela polazne crte od Jugoslavije' čime je protupravno prisvojila sav suverenitet što ga je nad morem imala bivša SFRJ na području koje jednim dijelom pripada i BiH kojoj je time onemogućen izlaz BiH na otvoreno more.
Time su, tvrdi Bajrambašić, dovedena u pitanje prava koje BiH ima kao potpisniva Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.
'BiH će inzistirati da se ova gruba greška koju je napravila Hrvatska popravi', kazao je Bajrambašić.
Vijeću ministara BiH već je upućena inicijativa za otvaranje pregovora s Hrvatskom o tom problemu, rekao je.
Teroristički napadInače, prema stavu EK-a iz 2012., da bi zadovoljio schengenske kriterije, koridor bi morao biti apsolutno neprobojan i ne bi smjela postojati nikakva šansa za neovlašten ulazak u njega, odnosno na teritorij EU čiji bi on bio dio. A to znači da bi koridor kroz Neum morao biti eksteritorijalni dio Hrvatske i ograđen tako da ne može nitko iz BiH neovlašteno stupiti u njega.
To je moguće, kažu naši sugovornici, primjerice ako bi se koridor ogradio sa svih strana, kao kavez. A onda bi takav koridor presjekao BiH na dva dijela, što je neprihvatljivo Bosancima i Hercegovcima. Ako bi se pak Neum povezao s ostatkom BiH prolazom ispod ili iznad koridora, taj bi prolaz bio slaba sigurnosna točka koridora i time to opet ugrožava schengenske kriterije sigurnosti jer bi bilo lako izvesti, primjerice, teroristički napad na teritorij EU.
A prije nego što bi se koridor uopće počeo graditi, o tome bi se trebalo dogovoriti s bosanskohercegovačkom stranom, a ti pregovori o ustupanju teritorija bili bi teški i dugotrajni s obzirom na političko stanje u toj zemlji, čiji se političari ni međusobno ne mogu gotovo ni o čemu dogovoriti. Upitan je pri tome sam status tog koridora pa zatim otkup zemljišta za njegovu gradnju... Previše je toga otvoreno i upitno, kažu naši sugovornici.
Usto, i premijer Zoran Milanović priznao je nedavno da se predomislio glede koridora koji je prije zagovarao jer je shvatio da bi to bilo presloženo pravno pitanje za rješavanje.
U studenom novi izvještaj
Procjenjuje se da bi se u najboljem slučaju koridor mogao sagraditi tek za 10-15 godina, ako bi se Hrvatska uopće uspjela dogovoriti s Bosnom i Hercegovinom. Uz to, gotovo sve nove članice EU, osim Bugarske i Rumunjske, ušle su u schengenski režim dvije-tri godine nakon pristupanja Uniji. Hrvatska bi stoga bez pelješkog mosta ostala još dugo vremena izvan Schengena. Novca pak za gradnju mosta Hrvatska nema pa bi u slučaju da EK odbije sufinancirati taj projekt, dubrovački kraj do gradnje u tom slučaju koridora, ako se za njega odluči Komisija, i dalje bio izoliran. Schengenski režim na sadašnjim granicama kod Neuma je, kažu naši sugovornici, nemoguće uspostaviti.
Konzultanti će sredinom studenog dati svoj novi izvještaj, a do kraja godine izradit će završne materijale. Nakon toga sve će se strane morati očitovati – BiH, Hrvatska i EK. Stoga je optimistična varijanta da će EK donijeti odluku o sufinanciranju mosta ili koridora u proljeće sljedeće godine, no realno je očekivati tu odluku ipak u rujnu.