I dalje fali liječnika, inženjera elektrotehnike, te profesora matematikeS tim smo ciljem istražili realne potrebe za određenim VŠS i VSS zanimanjima. Zavod za zapošljavanje isporučio nam je listu preporuka za obrazovnu politiku i stipendiranje. Iz nje se jasno da iščitati kako na tržištu uglavnom i dalje nedostaje inženjera elektrotehnike i strojarstva, liječnika, farmaceuta, logopeda, fizikalnih terapeuta, te profesora matematike i fizike. Naime, ova se zanimanja u svim područjima nalaze na popisu onih za koje se preporučaju dodatne kvote, što u svakom slučaju garantira veću mogućnost zaposlenja.
Ako HZZ već godinama upozorava na činjenicu da su diplomirani ekonomisti jedni od najsuficitarnijih zanimanja, čini se da to ne sprečava pojavu brojnih privatnih i skupih škola koje izbacuju nove ekonomiste. Naime, u HZZ-ovim preporukama jasno stoji kako je previše onih koji su završili poslovnu ekonomiju i management, što su upravo najčešći obrazovni programi privatnih škola
Iako se situacija na tržištu mijenja iz godine u godinu, primjećujemo da za navedenim zanimanjima već duži vremenski period postoje pojačane potrebe. Sumnjamo da će se situacija i u slijedećih desetak godina znatnije promijeniti.
Ekonomista na burzi sve višeS druge strane, zanimljiviji je popis onih zanimanja za koje burza preporuča smanjenje upisnih kvota. Osim već poznatog prevelikog broja pravnika, novinara, politologa, te ekonomista koji su diplomirali na državnim sveučilištima – pojavio se i očiti višak studenata poslovne ekonomije i ekonomije poduzetništva. Zlobnici bi možda mogli reći da su isti poduzetništvo studirali upravo kako bi sami stvorili poslove, i bila to istina ili ne – činjenica je da ih očito previše predugo 'sjedi' na burzi.
Problem postaje još veći kada se uzme u obzir da se u većini novootvorenih privatnih visokih škola mlade obrazuje upravo za ekonomiju poduzetništva ili novinarstvo. Pitanje je koliko se uopće isplati ulagati nemala financijska sredstva u obrazovanje s kojim će kasnije biti vrlo problematično naći posao.
Previše i modnih dizajnera, prometnih inženjera, ali i - učitelja?Osim navedenih, na burzi je previše i tekstilnih tehničara, modnih dizajnera, grafičkih inženjera, te inženjera prometa. Zanimljivo je da se u pojedinim slavonskim županijama te Lici javlja i višak – učitelja.
Slijedom svega navedenog, Zavod je izbacio i preporuke za upis u srednje škole, kako bi se učenike lakše usmjerilo na kasnije studije ili zaposlenje. Najviše se preporuča upis u srednje škole medicinskog usmjerenja, te u srednje obrtničke, kojima bi trebalo povećati i kvote. S druge strane, đaka je previše u srednjim školama ekonomskog usmjerenja, a puno je i hotelijerskih tehničara.
Savjeti za obrazovanje u DubrovnikuŠto se tiče Grada Dubrovnika, obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata su dvogodišnji srednjoškolski programi pomoćni kuhar, slastičar i pomoćni vrtlar. Što se tiče trogodišnjih, to su autolimar, konobar, kuhar, pekar, slastičar/slastičar, tesar, vrtlar i zidar.
Što se tiče četverogodišnjih srednjoškolskih programa za koje je potrebno povećati broj upisanih su geodetski tehničar i zdravstveno laboratorijski tehničar.
Stručni studij u kojima treba povećati broj upisanih u Dubrovniku su odgojitelj predškolske djece i viši medicinski tehničar. Što se tiče sveučilišnih studija to su oni oni kojima se obrazuje za zvanje defektolog, diplomirani informatičar, doktor medicine, logoped, profesor fizike, matematike, psiholog i socijalni pedagog.
Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata u Dubrovniku, prema savjetu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su trogodišnji srednjoškolski program za strojobravara i četverogodišnji srednjoškolski za ekonomskog tehničara i poslovnog tajnika.
Savjet za visoko obrazovanje u Dubrovniku je smanjiti broj upisanih na stručni studij Poslovna ekonomija.
Cjelokupni popis preporuka za studiranje u pojedinim županijama i gradovima možete pogledati
OVDJE.