Saznajte kako će izgledati konverzija kredita iz franaka u euro!

Što se detalja konverzije tiče, Lalovac je kazao kako je sve već na papiru, neće biti novog zakona, već će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u švicarcima, s glavnicama kredita u eurima. Radit će se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje'.

Svi detalji, obrazložio je, bit će definirani tijekom ovog i početkom idućeg tjedna, a 1. listopada uslijedit će izglasavanje u Saboru ili donošenje uredbe. Banke će imati rok od tri mjeseca da se prilagode novoj situaciji jer će se svaka kreditna stranka obrađivati individualno.

'Ne treba misliti da građani zaduženi u francima nešto dobivaju, jer sada plaćaju po trideset tisuća eura veće glavnice nego dužnici u eurima', dodao je.

Precizirao je da će se svi krediti u 'švicarcima' konvertirati u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan konverzije. Mađarska je pokušala s konverzijom prema tečaju na dan potpisivanja kredita ali je tu odluku srušio Europski sud. Lalovac je naglasio kako se ove mjere neće odnositi na već vraćene kredite.

Od eskalacije problema s švicarskim francima u siječnju ove godine do danas Lalovac nije uspio pomiriti sve posvađane strane. Međutim, ministarstvo je cijelo vrijeme tražilo rješenje i promatralo što se događalo u susjednim zemljama, istaknuo je.


S bankarima nikako na zelenu granu

'Donijeli smo privremena rješenja kako bi se svi, hladne glave, mogli izračunati što to znači za ekonomiju. Međutim u cjelokupnom procesu, u tih šest, sedam mjeseci ja sam stalno dobivao poruke od bankarskog sektora koji su javlja da 'evo samo što nisu završili s analizama'. Razgovarao sam i s predsjednicima uprava njihovih matica, dakle s Talijanima, Francuzima, Austrijancima da im kažem da je to velik društveni problem u Hrvatskoj', pojasnio je.

Bankari su tvrdili da su svjesni tog problema no nisu nudili rješenja niti su se oko ičega mogli dogovoriti. Prema Lalovcu to je bio podcjenjivački pristup, u kojem su banke čekale istek mjere zamrzavanja tečaja franka na razini 6,39 kuna i nove izbore u nadi pregovora s nekom drugom vladom.

Lalovac se osvrnuo i na rad bivše Vlade koja se 2011., kada su krenuli problemi s švicarskim frankom nije dobro postavila već je 'povlađivala bankama i govorila da se takve stvari događaju u tržišnoj ekonomiji'.

Nema više egzotičnih valuta

Sada, kada se krene u konverziju kredita, veli Lalovac, treba imati na umu da administrativne mjere zamrznutog tečaja franka od 6,39 kuna za franak i kamatne stope od 3,23 više neće vrijediti za one koji žele ostati zaduženi u francima. Ono što je još važnije, naglašava, jest da se Zakonom o stambenom kreditiranju zabrane krediti u švicarskim francima.

'Takve egzotične valute gdje su se banke širile jeftinim novcem. Takva je bila strategija – pustite novac na tržište, građani će ga uzeti, a kasnije što se kome dogodi. Uzeli su bonuse, otišli su vani i pustili građane da grcaju u dugovima', rekao je.

Na pitanje koliki će konverzija biti udar na banke i može li ona zaljuljati financijski sustav, Lalovac spremno odgovara: 'Cjelokupna bankarska aktiva ima više od 400 milijardi kuna i veća je od ukupnog hrvatskog BDP-a. To ne treba stavljati u prvi plan kao neki neoliberalni ekonomisti, u prvi plan treba staviti koliko bi hrvatski građani više preplatili bankama svog teško zarađenog dohotka u doba krize.'