Kontroverzni desničar

Schwartz: 'Više poštujem iskrene srpske nacionaliste nego hrvatske obožavatelje Europske unije'

Kontroverzni vođa Nove hrvatske desnice dr. Mladen Schwartz dao je intervju za poljski portal Xportal.pl. U njemu tvrdi kako su Hrvati i Srbi, unatoč nekih površnih ili prividnih sličnosti, dva naroda najrazličitija na svijetu.

Schwartz: 'Više poštujem iskrene srpske nacionaliste nego hrvatske obožavatelje Europske unije'
- I to po svojim posve oprečnim mentalitetima, nacionalnim karakterima, koji su nastali temeljem rasno-etničkih, povijesno-političkih, kulturno-civilizacijskih razlika, pa su se prenosili tisuću i pol godina naslijeđem, odgojem, kulturom, nacionalnim životom, sve do danas. Hrvatsko-srpski sukob dubok je i trajan, i potječe iz sredine XIX stoljeća, kada se pojavio moderni velikosrpski nacionalizam. Od tada, Hrvati i Srbi su više puta ratovali, zbog Jugoslavije, zbog svojih teritorijalnih prijepora, zbog uloge hrvatskih Srba koji su, kao beogradski petokolonaši, težili državi u državi, te konačnom pripojenju Srbiji. A i to se zadržalo sve do danas. Svim tim izazovima sadašnja liberalno-demokratska Republika Hrvatska, čija je marionetska vlast samo produžena ruka stranih središta moći, nije dorasla. Mi, na radikalno i ekstremno desnom krilu, svega smo toga svjesni, ali više poštujemo iskrene srpske nacionaliste nego dvolične i mekušne srpske liberale, obožavatelje Europske unije poput onvih hrvatskih, kaže Schwartz.

Jugoslavija je bila okvir za velikosrpski projekt

Upitan za mišljenje o ideji Jugoslavizma odgovara:

- Jugoslavizam je ideologija koja je nastala u vrijeme kada su narodi, nazvani 'jugoslavenskima', već odavna bili formirani u posebne, različite, pa i suprotstavljene nacije, koje se više nikako nisu mogle stopiti u neki amalgam. Jugoslavenska je ideja hrvatskog podrijetla. U doba sloma Austrougarske monarhije nakon I Svjetskog rata, neki su Hrvati vjerovali da bi oslon na Srbiju i zajedništvo s njom mogli Hrvatsku spasiti od strane pogibli, a navlastito od talijanskih pretenzija na Dalmaciju. Srbi su kao nacionalisti isprva zazirali od jugoslavizma, da bi potom zaključili kako će upravo Jugoslavija biti dobar okvir za realizaciju velikosrpskog projekta. U obje Jugoslavije, monarhističkoj i komunističkoj, dominirali su Srbi, a Hrvati su bili kao narod potlačeni. Oba puta Jugoslavija je propala u krvi, a Hrvati su obnovili svoju samostalnu državu: 1941 i 1991. Danas je jugoslavenska ideja uglavnom mrtva i u Srbiji, kojoj je donijela najveće koristi, tvrdi Schwartz.

Dadaje kako je 'Ustaški pokret imao jedinstvenu zaslugu da je 1941, izravno nakon iskustva s velikosrpskom monarhističkom Jugoslavijom, do tada najgoreg nacionalnog poniženja u hrvatskoj povijesti, obnovio hrvatsku državu i proveo nacionalnu revoluciju'.

- Osim toga, ta je država, u onim uvjetima, začudno dobro funkcionirala. Ustaški pokret za sve zdrave hrvatske nacionaliste ostao je neuništivom legendom. Danas, u novim uvjetima, moramo u njemu razdvajati ono što je mrtvo, što je ostalo vezano za povijesne okolnosti sredine prošloga stoljeća, od onoga što je još uvijek živo i vodi nas naprijed, naglašava Schwartz.

Poljacima je pojasnio i današnju desnu političku scenu u Hrvatskoj.

Potrebno je osnovati Nacionalističku internacionalu

- Od konzervativnih, desnih, nacionalističkih strujanja i udruga, stranaka i pokreta, osim Nove Hrvatske Desnice, na prvom mjestu treba spomenuti tradicionalnu Hrvatsku stranku prava. Na žalost, kao i u svojoj starijoj fazi (u XIX stoljeću i početkom XX stoljeća), ona je i nakon obnove 1990 razbijena u niz frakcija, a mnogobrojni pokušaji njezina ujedinjenja do danas su ostali bez uspjeha. Neke pravaške frakcije, osobito njihova mladež, radikalnije su i pokazuju volju za suradnjom s europskim nacionalistima. Od 2011 autonomno djeluje i udruga mladeži DOM (Državotvorni odbor mladeži). Za razliku od nas u Novoj Desnici i od DOM-a, nacionalističke organizacije nisu još dostatno svjesne potrebe onoga što ja zovem Nacionalističkom internacionalom, u prvom redu na europskom planu. U tuđmanovskoj stranki Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je zaslužna za obnovu hrvatske države 1990, a koja danas zapravo okuplja demokratski lijevi centar, i u svojoj politici prilično se kompromitirala, zadržao se na pokrajinskoj i lokalnoj razini jedan broj dosljednijih nacionalista i desničara.U Hrvatskoj djeluje i određen broj desničarskih intelektualaca, publicista i pisaca, kao Tomislav Sunić, Hrvoje Lorković, Jure Vujić i dr.-kaže Shwartz.

Za poljski portal pojašnjava i kako je Novu Hrvatsku Desnicu osnovalo  1994, nakon raskida s Hrvatskom strankom prava (HSP), tada pod vodstvom Dobroslava Parage.

- Došao sam u sukob s Paragom zbog njegovih sumnjivih veza na Zapadu, suradnje s hrvatskom ljevicom i pretvaranja politike u sudska tužakanja. Nova Hrvatska Desnica nastala je na temelju ideja hijerarhije i autoriteta, elitizma i stegovnosti, hrvatskog državotvornog nacionalizma, te organske Europe suverenih nacionalnih država, umjesto mehaničkog i nadnacionalnog ustroja ove sadašnje judeo-masonske, tehno-birokratske, nenarodne i protunarodne Europske unije, koja je više i afrička i azijska, i američka i židovska, negoli što bi bila uistinu europska. Novoj Desnici Tuđmanov je režim, kao prvoj političkoj stranki, uskratio registraciju, i to kršeći vlastite zakone. Mi svejedno djelujemo u nekoj vrsti poluilegale, i pripremamo se za pravi trenutak koji će nastupiti- zaključuje Schwartz.
  • Autor: Dnevno.hr
  • Foto: Portaloko
  • Objavljen: 17.01.2013 17:20
  • Posljednja izmjena: 17.01.2013 17:18
Šalji dalje:

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.