Nema ih! A da ih nema najbolje govori činjenica da je dodijeljeno 'cijelih' šest potpora, dok obrtnici koji imaju više od 10 zaposlenih čine tek 1,4 posto svih obrtnika u Hrvatskoj – kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec naglasivši da im Ministarstvo obrta još nije odgovorilo na upit koliko se uopće obrtnika javilo na taj natječaj pa će od ministarstva, kaže, požurnicom opet zatražiti tu brojku I dok se komore prepucavaju s ministrom Marasom tko je kriv za slab odaziv poduzetnika za dodjelu državnih potpora, statistika se (opet) ne obazire na međusobna optuživanja. Prema podacima Zavoda za statistiku, krajem lipnja registrirano je 247,7 tisuća poslovnih subjekata dok ih je u isto vrijeme lani bilo 289 tisuća. Još je poraznije što je od 247 tisuća tvrtki aktivno bilo njih jedva više od polovice, odnosno 53,7 posto! No, kriza je posebno pogodila obrtnike – u pet godina recesije zatvoreno je 65 tisuća obrta, a 40-ak tisuća ih je otvoreno, što znači da smo u krizi zauvijek izgubili više od 20 tisuća obrta, a trenutno ih je prema podacima Obrtničke komore, aktivno 83 tisuće.
- Nije dobro, kriza još uvijek traje, nedostaje kapitala, pada potrošnja, sve je zastalo, a rade jedino obrti vezani uz turizam, a to je kratkotrajno – opisao nam je trenutnu situaciju u obrtništvu predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Teškom stanju u obrtništvu, nažalost, ne pomažu ni mjere ministarstva osnovanog da bi pomagalo obrtništvu. Ranogajec naglašava da su propozicije za dobivanje potpora za jačanje poslovne konkurentnosti takve da ih obrtnici ne mogu ispuniti – obrtnik treba imati minimalno deset zaposlenih i to u djelatnostima proizvodnje, prerađivačke industrije i opskrbe vodom.
- A ja vas pitam koliko se uopće obrtnika bavi takvim poslovima!? Nema ih! A da ih nema najbolje govori činjenica da je dodijeljeno 'cijelih' šest potpora, dok obrtnici koji imaju više od 10 zaposlenih čine tek 1,4 posto svih obrtnika u Hrvatskoj – kaže Ranogajec naglasivši da im Ministarstvo obrta nije odgovorilo na njihov upit koliko se uopće obrtnika javilo na taj natječaj pa će od ministarstva, kaže, požurnicom opet zatražiti tu brojku.
Još gora situacija za dobivanje potpora vezana je uz dobivanje minimalnog iznosa subvencije koja iznosi 250 tisuća kuna, no kvaka je u tome što obrtnik mora imati vlastitih 50 posto sredstava! Komora je stoga od ministarstva zatražila da minimalni iznos potpore bude 50 tisuća kuna, na što im je Maras im je poručio da 'ne želi dijeliti socijalnu pomoć'! Ministarstvo je postalo kao banka, kaže Ranogajec, prije će obraditi jednog klijenta od 20 milijuna kuna, nego njih 200 koji traže 50 tisuća kuna.
Ranogajec se osvrnuo i na neke ideje da bi bilo bolje da obrtnici članarinu plaćaju razvojnim agencijama, nego Obrtničkoj komori.
- Članarina komori obrtnika stoji oko 1100 kuna godišnje, dok nastup na sajmovima obrtnika stoji 3000 kuna, a komora mu subvencionira 50 posto s tim da komora od države ne dobije ništa. Nadalje, razvojne agencije financiramo kroz poreze, a te iste agencije obrtnicima naplaćuju usluge – pojasnio je Ranogajec dodavši da su u komori za 18 posto smanjili plaće kako bi osigurali nastupe obrtnika na sjamovima. /D. K./