Osim što produžuju osjećaj sitosti, mogu pomoći u borbi s dijabetesom, u regulaciji šećera u krvi te u snižavanju razine kolesterola u krvi, prenosi dnevno.hr. Liječnici preporučuju unos 14 grama vlakana na 1.000 kalorija što bi značilo da prosječna osoba u organizam treba unijeti od 25 do 40 grama vlakana dnevno.
Vlakna se uglavnom nalaze u voću i povrću i žitaricama. Ipak neke namirnice bi vas mogle iznenaditi obzirom na udio vlakana, a njihov popis donosi Huffington Post.
1. Orašasto voćeVećina ljudi će pomisliti kako cjelovite žitarice, voće ili povrće sadrže najviše vlakana, a pri tom zaboravljaju na orašaste plodove. Primjerice, samo četvrtina šalice badema sadrži četiri grama vlakana.
2. Smrznuti grašakJoš jedan bogat izvor vlakana je smrznuti grašak, namirnica koju je uvijek dobro 'imati pri ruci'. Šalica kuhanog graška sadrži oko četiri grama vlakana.
3. ChiaSamo jedna jušna žlica chia sjemenki sadrži oko šest grama vlakana. Po nekima hrana budućnosti lako se može uvrstiti u prehranu kao dodatak pićima (ledeni čaj), jogurtu, zobenim kašama, jelima s rižom ili salatama.
4. LukLuk srednje veličine ima dva grama vlakana. Osim toga, sadrži inulin, vlakna razgradiva u vodi koja pomažu sniziti razinu kolestreola. Inulin sadrže šparoge i poriluk.
5. Bulgur pšenicaNajbolji odabir među žitaricama svakako je bulgur pšenica koja sadrži osam grama vlakana po šalici. Ključ je u pripremi te namirnice. Skuhajte određenu količinu bulgur pšenice koju ćete koristiti tijekom tjedna. Male količine možete ubaciti u salatu, a nešto i u juhu.
6. KiviKivi sadrži oko dva grama vlakana. Osim što predstavlja sladak zalogaj vrlo je i praktično voće. Nekoliko ubačenih kivija u torbu može zadovoljiti dnevnu potrebu za vlaknima.
Vrlo bogat izvor vlakana je i bobičasto voće, posebno maline koje sadrže osam grama po šalici.
7. JabukeLako dostupne jabuke u svako doba godine sadrže oko četiri grama vlakana po plodu. Samo jedna voćka dnevno može znatno popuniti dnevnu potrebu za vlaknima.