Među mnogim ozbiljnim simptomima COVID-19, neobični neurološki učinci koje doživljavaju mnogi pacijenti smatraju se možda najtajanstvenijima.
Iznenadni gubitak mirisa i okusa bio je jedan od prvih neobičnih simptoma koje su prijavili bolesnici s COVID-19, ali su opisani i moždani udar, napadaji i oticanje mozga (encefalitis).
Neki pacijenti kojima je dijagnosticiran COVID-19 također imaju zbunjenost, delirij, vrtoglavicu i imaju poteškoće s koncentracijom, prema izvještajima i pregledima slučajeva.
Nekoliko mjeseci liječnici neumorno pokušavaju razumjeti ovu bolest i njene brojne manifestacije koje kao da utječu na mozak na načine koje ne možemo u potpunosti objasniti.
Kako bi sintetizirali neke podatke koji se brzo nakupljaju, dva su neurologa sada provela pregled istraživanja istražujući kako COVID-19 remeti uzorke normalne funkcije mozga, što se može izmjeriti EEG-om.
EEG, skraćenica od elektroencefalograma, bilježi električnu aktivnost u različitim dijelovima čovjekovog mozga, obično pomoću elektroda postavljenih na tjeme.
U svom su pregledu istraživači objedinili podatke o gotovo 620 pacijenata pozitivnih na COVID iz 84 studije, objavljene u recenziranim časopisima, gdje su podaci o EEG valnom obliku bili dostupni za analizu.
Promatranje rezultata EEG-a moglo bi ukazati na neki oblik encefalopatije povezane s COVID-om u ovih bolesnika - znakove oštećenja ili poremećaja u radu mozga.
Otprilike dvije trećine pacijenata u istraživanjima bili su muškarci, a srednja dob bila je 61 godinu. Neki su ljudi također imali već postojeće stanje, poput demencije, koje bi moglo izmijeniti očitanje EEG-a, što su istraživači uzeli u obzir prilikom procjene rezultata testova.
Među 420 pacijenata kod kojih je zabilježena osnova za naručivanje EEG-a, najčešći je razlog bilo promijenjeno mentalno stanje: blizu dvije trećine ispitanih pacijenata doživjelo je neki delirij, komu ili zbunjenost.
Otprilike 30 posto pacijenata imalo je napad sličan epilepsiji, zbog čega je njihov liječnik naručio EEG, dok je nekolicina pacijenata imala problema s govorom. Drugi su doživjeli iznenadni srčani zastoj, koji je mogao prekinuti dotok krvi u mozak.
EEG snimke pacijenata pokazale su čitav spektar abnormalnosti u moždanoj aktivnosti, uključujući neke ritmičke obrasce i epileptične skokove aktivnosti. Najčešća uočena abnormalnost bilo je difuzno usporavanje, što je sveukupno usporavanje moždanih valova što ukazuje na opću disfunkciju u moždanoj aktivnosti.
U slučaju COVID-a, ovo oštećenje moglo bi biti posljedica raširene upale, jer tijelo uspostavlja svoj imunološki odgovor, ili eventualno smanjeni protok krvi u mozak, ako su srce i pluća slabi.
Što se tiče lokaliziranih učinaka, trećina svih otkrivenih abnormalnosti otkrivena je u frontalnom režnju, dijelu mozga koji obavlja zadatke izvršnog razmišljanja, poput logičkog zaključivanja i donošenja odluka. Čeoni režanj također nam pomaže da reguliramo svoje osjećaje, kontroliramo svoje ponašanje i uključen je u učenje i pažnju.
"Ova otkrića govore nam da moramo isprobati EEG na širem krugu pacijenata, kao i druge vrste snimanja mozga, poput MRI ili CT skeniranja, što će nam dati bliži pogled na frontalni režanj", rekao je neurolog i koautor Zulfi Haneef sa Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu.
S vremenom bi EEG mogao pomoći u učvrščivanju dijagnoze COVID-19 ili nagovijestiti moguće komplikacije. To bi moglo pomoći liječnicima u praćenju dugoročnih komplikacija COVID-19 i otkrivanju bilo kakvih dugotrajnih učinaka na moždanu funkciju pacijenta.
Nažalost, postojeći rezultati ne daju nikakve naznake koliko su ovi poremećaji moždanih valova rijetki ili uobičajeni u široj populaciji, jer su u analizu bili uključeni samo pacijenti s COVID-19 koji su imali EEG test.
Ali nadodaje se sve većem broju dokaza da novi koronavirus može ozbiljno utjecati na naše neurološko zdravlje.
"Potrebno je više istraživanja, ali ova otkrića pokazuju nam da su to područja na koja se treba usredotočiti dok idemo naprijed", rekao je Haneef.
"Čini se da su EEG abnormalnosti koje utječu na frontalni režanj česte u COVID-19 encefalopatiji i predložene su kao potencijalni biomarker ako se dosljedno bilježe", napisali su autori u svom radu.
Kako se pandemija nastavlja, shvatili smo koliko tvrdoglav može biti COVID-19, a pacijenti nazvani "dugovožama" (long haulers)) opisuju kako se ne mogu riješiti simptoma i još uvijek osjećaju umor nekoliko mjeseci nakon što im je dijagnosticirana zaraza COVID-19.
"Mnogi ljudi misle da će dobiti bolest, ozdraviti i sve će se vratiti u normalu", rekao je Haneef u izjavi. "Ali ova otkrića govore nam da bi moglo biti dugoročnih problema, u što smo sumnjali, a sada pronalazimo još dokaza koji to potkrepljuju.
IZVOR: Seizure: European Journal of Epilepsy