Neslužbeno su brojni izvori iz EU potvrdili da Reding namjerava sljedeći tjedan pokrenuti konzultacije o aktiviranju mjera protiv Hrvatske koje predviđa članak 39 pristupnog ugovora. Isti izvori rekli su da povjerenica nije zadovoljna zbog toga što se stupanje na snagu izmjenjenog zakonom o primjeni europskog uhidbenog naloga povezuje s ustavnim promjenama, a stupanje na snagu odgađa za skoro godinu dana.
- Jasno je da Hrvatska to može napraviti znatno brže. Pa usvojila je taj zakon preko noći, i brzo je stupio na snagu. Zato je nelogično da je sada potrebna tolika odgoda - rekao je za Jutarnji list dužnosnik Komisije.
Na pitanje Jutarnjeg lista zašto im smeta ta odgoda ako su druge države članice ranije imale mogućnosti odugovlačiti s provedbom uhidbenog naloga, taj je izvor rekao kako je "uvođenjem ograničenja samo tri dana prije ulaska u EU, donekle poljuljano povjerenje i ostavljen dojam da ta promjena nije usvojena u dobroj vjeri. Zato se sada neki pribojavaju da bi Hrvatska vezivanjem ovog pitanja s ustavnim promjenama stvorila situaciju u kojoj bi ponovno bilo ograničenja za punu i bezuvjetnu primjenu europskog uhidbenog naloga".
Reding je jučer izrazila razočaranje ponašanjem Hrvatske u vezi sa spornim zakonom.
- Vrlo sam žalosna zbog ove situacije. Godinama sam radila zajedno s hrvatskom Vladom da zatvorimo poglavlje 23 i omogućimo ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska je uspjela. Govorila sam kako Hrvatsku treba tretirati kao i sve druge članice, da nema nadzornog mehanizma kakav imaju Bugarska i Rumunjska. Ja sam se borila za to. I što se onda dogodilo? Tri dana prije ulaska, Hrvatska je jednostrano promijenila zakon koji nikada nije bio na pregovaračkom stolu. Taj zakon je bio dobar i u skladu s pravilima EU. Vrlo sam žalosna i razočarana - rekla je potpredsjednica Reding. Dodala je kako vjeruje da možemo riješiti ovaj problem što je moguće prije u dobroj vjeri. Na pitanje hoće li to pitanje staviti na dnevni red sljedećeg kolegija povjerenika i kakve će mjere predložiti, Reding nije izravno odgovorila.
Ako bi Reding pokrenula postupak mjera protiv Hrvatske, o tome bi se nakon konzultacija unutar Komisije, trebala konzultirati i s državama članicama.
Iz hrvatskih se izvora čuju primjedbe da bi eventualne mjere mogle značiti samo uskraćivanje novca iz fondova namijenjenih pravosuđu, poput onih za usavršavanje sudaca, a nipošto iz fondova za jačanje nadzora granica koji dolaze kao pomoć u ispunjavanju uvjeta za ulazak u schengensku zonu.
U Komisiji smatraju da su i pitanja Schengena, iako formalno u djelokrugu unutarnjih poslova, vezana uz pravosuđe i vladavinu prava.
Iz fonda za Schengen Hrvatskoj je za ovu godinu već isplaćeno 40 milijuna eura, koje je sjelo na račun MUP-a, a za sljedeću je planirano 80 milijuna eura, odnosno 600 milijuna kuna. Komisija bi ta sredstva uskratila Hrvatskoj sve do trenutka dok postoje nepravilnosti, što znači dok izmjenjeni zakon, tzv. Lex Perković, ne stupi na snagu.
Ipak, neki diplomati EU upozoravaju na to kako državama članicama nije u interesu da Hrvatska izgubi taj novac jer svi žele da jača nadzor svojih granica koje su i vanjske granice EU. Zato vjeruju da će se pronaći rješenje kako komisija ne bi primjenjivala nikakve mjere.