na odluku Slovenije koja bi onemogućila hrvatske proizvođače da prodaju svoje proizvode pod imenom
i od Bruxellesa se očekuje odgovor tijekom ovoga ili sljedećeg mjeseca, izjavila je u utorak u Bruxellesu zamjenica hrvatskog ministra poljoprivrede
.
Slovenija je podnijela zahtjev za zaštitu geografskog podrijetla naziva kranjska kobasica, što bi značilo da se ona ne smije pod tim imenom proizvoditi izvan područja Slovenije.
- Mi smo se pokušali dogovoriti sa Slovenijom i postići kompromisni sporazum, ali oni to nisu prihvatili i mi smo uputili prigovor Europskoj komisiji. Prigovor smo obrazložili činjenicom da naši proizvođači tradicionalno proizvode te kobasice pod tim imenom i da zato imamo pravo koristiti to ime, izjavila je novinarima Španjol, koja je kao promatrač sudjelovala na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo.
Dodala je da bi se na hrvatski prigovor Europska komisija trebala očitovati tijekom ovoga ili sljedećeg mjeseca.
Na naziv kranjska kobasica pretendirala je i Austrija, koja je također početkom ove godine uputila prigovor s obrazloženjem da bi zabrana imena nanijela ekonomsku štetu austrijskoj mesno-prerađivačkoj industriji, gdje proizvodnja kobasica s pridjevom 'kranjska' također ima dugu tradiciju.
Međutim, u lipnju su Ljubljana i Beč postigli preliminarni dogovor koji otvara put Sloveniji da za taj suhomesnati proizvod osigura odgovarajuću zaštitu u Europskoj uniji, dok bi Austrija uz određene uvjete i dalje smjela proizvoditi i prodavati kobasice s pridjevom 'kranjski' ('krainer'), kao što su 'kaesekrainer' (kranjska kobasica punjena sirom), te austrijske inačice kranjske kobasice 'Schweinskrainer', 'Ostkreiner' i 'Bauernkrainer'.
Kako je u lipnju objavilo slovensko ministarstvo poljoprivrede, postignuti sporazum određuje da se pridjev 'krainer' u Austriji ubuduće više ne smije koristiti u razvijanju i proizvodnji novih artikala.
Uz to, Austrijanci svoju kobasicu u Sloveniji i na drugim stranim tržištima neće moći prodavati kao 'kranjsku' nego će morati zadržati njemački naziv 'Krainer Wuerst', dok za slovenske proizvođače takvo ograničenje neće postojati.
Na sastanku ministara poljoprivrede razgovaralo se i situaciji izazvanoj ljetošnjom sušom, koja je dovela do pada proizvodnje i rasta cijena poljoprivrednih proizvoda.
Više zemalja članica tražilo je da se unutar sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) osigura zaštita od suše, koja bi uključivala i navodnjavanje.
- Mi smo iznijeli naše stajalište da je potrebno poraditi na mjerama za navodnjavanje, rekla je Španjol, dodajući da hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja zajedno s ministarstvom poljoprivrede priprema projekte za navodnjavanje koji bi bili financirani iz regionalnih fondova i iz fondova za ruralni razvoj.