Opet su pogriješili. Rekli su kišu, a sunce je… Samo su neke od izjava koje se često mogu čuti o meteorolozima i vremenskoj prognozi. Rezultati rada vidljivi su nakon nekoliko minuta, sati, dana, tjedana, mjeseci.. ovisno o tome što se kada prognozira. Pritom je pogreške gotovo nemoguće izbjeći. No, znate li kolike su?
U nastavku slijedi, po prvi puta za neki medij u Hrvata – rezultati verifikacije dijela prognoza iz emisija Vrijeme, koje se na HTV-u svakodnevno emitiraju prije Vijesti u 17 sati, te nakon Dnevnika u 19.30h i malo prije kasnovečernjih Vijesti iz kulture.
Sarma, prosjek, statistika…Verifikacija vremenskih prognoza nezahvalan je posao, podložan kojekojim primjedbama. Neki pamte samo sretne dane, kao u poznatoj pjesmi, te veličaju, ili kude, kako se već kome tko i što svidi, na temelju subjektivnih stavova i/ili pamćenja dobrih, manje dobrih, kadkad i loših prognoza.
Objektivne metode temelje se na bazi podataka, što više, to bolje – u ovom slučaju prognozirane i izmjerene temperature zraka, kao jednog od meteoroloških elemenata, većini najjednostavnijih. Kod objektivne ocjene valjanosti nekog velikog skupa podataka teško je izbjeći statistiku, iako o njoj postoje raznolika mišljenja. Jedno od često spominjanih je ono o sarmi, koju u prosjeku jede dvoje ljudi, pri čemu jedan jede samo meso, a drugi samo kupus. No, prosjek je neprijeporan.
Srednja pogreška nekog skupa često skriva velike pogreške, posebice ako se dio njih dogodi u pozitivnu stranu, a podjednaki dio u negativnu, pa srednja pogreška bude oko nule, pri čemu se uistinu griješilo mnogo. No, srednja apsolutna pogreška, u kojoj nije moguće poništavanje pogrešaka u pozitivnu i negativnu stranu, nego je svaka od njih velika koliko jest, relativno je dobar pokazatelj koliko se griješilo. Osim nje, nekima bi moglo biti zanimljivo vidjeti i postotak uspješnosti prognoziranja temperature u nekom intervalu pogreške, primjerice +/- 1 ili +/- 2°C.
Hrvatska i okolicaOd početka jesenske sheme na HTV-u, od 15. rujna, osim već odavno uobičajenih prognoza za Hrvatsku i veća europska središta, svakodnevno postoje i podrobne prognoze za osam hrvatskih područja za sutra i još tri dana unaprijed, te samo za sutra – za neke veće gradove susjednih zemalja, za koje postoje spoznaje o vjernim gledateljima – ne samo iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, nego i Srbije, Crne Gore, Makedonije, pa čak i Austrije, Mađarske i Slovačke, a zbog upotpunjavanja slike ovog dijela Europe, prognozira se i za Rim, Innsbruck i Tiranu.
Zbog jednostavnosti izračuna i ocjenjivanja valjanosti, analizirala se samo prognoza temperature u prošlih četrdesetak dana, i to, osim za već spomenute gradove još i za: Veneciju, Graz, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Pečuh, Ljubljanu, Banju Luku, Sarajevo, Mostar, Novi Sad, Beograd, Niš, Prištinu, Podgoricu i Skopje. Naravno, i za hrvatske gradove, predstavnike većih područja – Osijek, Zagreb, Gospić, Knin, Pazin, Rijeka, Split i Dubrovnik.
Koliko smo dobri? Ili možda loši?!Iz predočenih podataka, koji trenutačno postoje u relativnom malo skupu, od 15. rujna do 28. listopada, može se zaključiti kako je srednja apsolutna pogreška sasvim zadovoljavajuća, od 1 do 2°C, uz iznimku Tirane, za koju se griješilo malo više. No, za nju postoji i znatno manje iskustvo u prognoziranju, nego za većinu ostalih, bližih nam gradova. Nekima bi moglo biti zanimljivo primijetiti kako je za Rim u čak 95% prognoza temperatura zraka za sutra bila unutar intervala +/-2°C. Čak više nego za Zagreb, za koji meteorolozi prognostičari DHMZ-a, koji uglavnom pripremaju i prezentiraju prognoze na HRT-u, imaju najviše iskustva u prognoziranju. Inače, za hrvatske je gradove ta uspješnost prognoziranja uglavnom bila oko 80%. Za Sarajevo i Podgoricu, pak, samo 53% jer je iskustvo u prognoziranju za te gradove relativno slabo, a i gradovi imaju specifičan položaj, posebice Sarajevo.
Ukratko, prognoza najviše temperature zraka za sutra, za većinu gradova izvan Hrvatske, prošlih je četrdesetak dana bila samo malo niža nego za hrvatske gradove. Pritom su se gledatelji iz primjerice Sarajeva i Podgorice mogli manje pouzdati u prognozu od onih iz Banja Luke i Mostara, te Ljubljane, Graza, Novog Sada, Beograda, Prištine, Beča, Venecije i Rima.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.